Uprkos blagom padu cijena pojedinog povrća, građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s trećim uzastopnim mjesecom rasta svjetskih cijena hrane, dok prosječna plaća i dalje ne pokriva ni polovinu potrošačke košarice četveročlane porodice, pokazuju najnoviji podaci. Indeks cijena hrane na svjetskim tržištima, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, porastao je treći mjesec zaredom, što se direktno odražava na domaće tržište, potvrđeno je iz BHRT-a.
U Federaciji BiH i Republici Srpskoj, u poređenju s ožujkom prošle godine, najveći rast bilježi povrće, koje je u Federaciji poskupjelo do 20 posto u određenim kategorijama. Meso je skuplje između pet i osam posto, dok je voće poskupjelo gotovo sedam posto. U Republici Srpskoj zabilježen je rast cijena kruha i maslaca, dok su mliječni proizvodi uglavnom imali blagi pad. Ukupno gledano, podaci entitetskih zavoda za statistiku potvrđuju nastavak inflatornog pritiska na osnovne prehrambene proizvode.
Kao glavni uzroci trenda navode se poskupljenje biljnih ulja i energije, kao i rastuće geopolitičke napetosti na Bliskom istoku koje destabiliziraju ključne trgovačke rute. Iako je svjetski indeks cijena u odnosu na prošlu godinu viši za dva posto, građani posljedice osjećaju tek na blagajnama lokalnih trgovina. Trgovac Muratka Banda potvrđuje da je sve bilo značajno poskupjelo, ali da se kod pojedinih namirnica, poput paradajza, bilježi blagi pad – s deset na sedam maraka.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” iz Mostara upozoravaju da su građani prepušteni sami sebi, jer država nema pristojan plan razvoja poljoprivrede i stočarstva, već uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo. “Moramo se upitati što će nam onda država”, poručuje Marin Bago, naglašavajući da se stvari ne mogu popraviti preko noći bez ulaganja u vlastitu proizvodnju. S obzirom na globalni rast cijena nafte i trajne poremećaje na tržištu energenata, u narednom periodu može se očekivati nastavak pritiska na cijene i mogućnost dodatnih poskupljenja.
