Zdenko Ćosić, izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izjavio je da je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH produbio sukobe i nepovjerenje među narodima u BiH, a takva politika, smatra, štetna je za cijelu zemlju. Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji, Ćosić je upozorio da Bosna i Hercegovina trpi ozbiljne posljedice zbog neusvajanja ključnih zakona, dok političke napetosti dodatno kompliciraju odnose među konstitutivnim narodima.
Prema Ćosićevim riječima, Komšićev ponovni izbor glasovima Bošnjaka nije donio ništa dobro Bosni i Hercegovini. “Naprotiv, dobili su produbljivanje sukoba, dobili su nepovjerenje među ljudima, među narodima, to nikako nije dobro za Bosnu i Hercegovinu,” naglasio je, dovodeći u pitanje narativ o “2:1 za Bosnu i Hercegovinu” retoričkim pitanjem “protiv koga igra Bosna i Hercegovina?”. Dodao je kako svaka nova kandidatura za hrvatskog člana Predsjedništva, poput one Zdenka Lučića, smanjuje šanse za izbor “legitimnog člana Predsjedništva BiH” s obzirom na brojnost hrvatskog biračkog tijela.
Ćosić se osvrnuo i na nedavne blokade u Domu naroda, uključujući prekid prošlotjedne sjednice nakon što su izaslanici SNSD-a napustili dvoranu i time probili kvorum. Iako nije želio nagađati o motivima njihovog odlaska, ustvrdio je da su posljednje sjednice ipak pokazale određeni napredak u radu državnog parlamenta, nakon višemjesečnih blokada i međusobnih optužbi. Potvrdio je da ni izaslanici HDZ-a BiH nisu ostali na nastavku sjednice, ali je kategorički negirao postojanje dogovora između HDZ-a i SNSD-a o zajedničkom nastupu.
U kontekstu europskog puta BiH i zahtjeva Moneyvala, Ćosić je istaknuo važnost usvajanja zakona kako bi se izbjegla siva lista. Priznao je da nitko ne može jamčiti da će do sada usvojeno biti dovoljno, ali je naglasio da bi situacija bila daleko ozbiljnija da određeni zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru. Izrazio je nadu u skoro usvajanje preostalih važnih zakona, od kojih ovise i sredstva iz Plana razvoja. Kada je riječ o zakonu o nezakonito stečenoj imovini, Ćosić je odbio nagađati o političarima koji ga navodno blokiraju zbog vlastitih interesa, ali je izrazio uvjerenje da postoje “konkretni razlozi” zašto se zakon ne usvaja.
Govoreći o zakonu o regulatoru prijenosa i tržištu električne energije, Ćosić je upozorio na ozbiljne ekonomske posljedice koje BiH već trpi zbog njegovog neusvajanja, posebno u vidu plaćanja poreza na CO2 na izvoz električne energije. Osvrnuo se i na spor oko sjedišta burze električne energije, koje je u izvornom nacrtu zakona predviđalo Mostar, naglašavajući da HDZ BiH nije naknadno inzistirao na Mostaru, već je to rješenje već bilo sadržano u prijedlogu Vijeća ministara.
Kada je riječ o financiranju BHRT-a, Ćosić je istaknuo da trajno financiranje iz državnog proračuna nije rješenje, ali je priznao spremnost HDZ-a da podrži takvu opciju kao privremenu hitnu pomoć javnom servisu. Komentirajući optužbe da visoki predstavnik Christian Schmidt radi za interese Hrvata u BiH, Ćosić ih je ocijenio “potpuno neutemeljenim”, podsjetivši da su njegove odluke spriječile izborne manipulacije u preuzimanju Federalnog doma naroda. Zahtjeve SNSD-a za poništenje Schmidtovih odluka smatra nerealnim.
Na kraju, Ćosić je odbacio tvrdnje da HDZ gradi kampanje na temi trećeg entiteta, navodeći da se to pitanje često koristi za stvaranje antagonizma prema Hrvatima i mobilizaciju drugih biračkih tijela usmjeravanjem “mržnje prema svemu što ima hrvatski predznak.”
