U Zagrebu je, u sklopu međunarodne konferencije “DataFocus 2026” održane u hotelu Zonar, značajnu pažnju privuklo predavanje dr. sc. Marka Banožića, glasnogovornika Uprave policije MUP-a Županije Zapadnohercegovačke. Banožić je u svom izlaganju pod nazivom „Prikupljanje i analiza digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma“ istaknuo ključnu ulogu digitalne forenzike u suvremenim antiterorističkim istragama, naglašavajući kako se globalni sukobi sve više prebacuju u virtualni prostor, gdje terorističke organizacije intenzivno koriste digitalne tehnologije.
Terorizam je prepoznat kao jedna od najvećih sigurnosnih prijetnji današnjice, a suvremeni teroristi uvelike se oslanjaju na digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju, društvene mreže i enkriptirane komunikacijske platforme za propagandu, radikalizaciju, vrbovanje i koordinaciju svojih aktivnosti. Prema podacima Global Terrorism Database Sveučilišta u Marylandu, od 1970. godine do danas zabilježeno je više od 200.000 terorističkih akata u svijetu, s između 500 i 600 tisuća smrtno stradalih. Razvoj digitalnog terorizma, koji se intenzivno razvija od početka 21. stoljeća paralelno s ekspanzijom interneta i pametnih telefona, predstavlja poseban izazov, a Bosna i Hercegovina, kao tranzicijska i postkonfliktna država, suočava se sa složenim sigurnosnim izazovima u borbi protiv terorizma.
Kao jedan od najupečatljivijih primjera suvremenog digitalnog terorizma navedena je teroristička organizacija tzv. Islamska država (ISIL), koja je, osim fizičkog teritorija u Siriji i Iraku, razvila i snažan „digitalni teritorij“. ISIL je sustavno koristio društvene mreže, online propagandu, enkriptiranu komunikaciju i digitalne platforme za vrbovanje novih članova, radikalizaciju, psihološki rat, koordinaciju simpatizera i širenje propagandnog sadržaja, uz pomoć profesionalnih medijskih centara poput Al-Hayat Media Centera i Amaq News Agency.
Središnji dio Banožićevog predavanja bio je posvećen digitalnoj forenzici i prikupljanju digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma. Ti dokazi danas predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata suvremenih istraga jer omogućuju identifikaciju osumnjičenih osoba, dokazivanje komunikacije među članovima terorističkih grupa, praćenje financijskih tokova, otkrivanje propagandnih aktivnosti te povezivanje osoba s međunarodnim terorističkim organizacijama. Istaknuto je i kako digitalni dokazi nemaju samo represivnu, već i preventivnu vrijednost, s ciljem pravodobnog prepoznavanja procesa radikalizacije i sprečavanja budućih terorističkih napada.
Značaj digitalne forenzike ilustriran je studijom slučaja Huseina Bosnića, koji je pravomoćno osuđen zbog javnog poticanja na terorizam, vrbovanja i organiziranja terorističke grupe. U tom su predmetu ključnu ulogu imali upravo digitalni dokazi, uključujući videozapise propovijedi, internetske objave, komunikaciju putem društvenih mreža, online kontakte sa sljedbenicima te elektroničke tragove povezane s odlascima državljana BiH na strana ratišta. Digitalna forenzika omogućila je istražiteljima rekonstrukciju komunikacije, povezivanje osumnjičenih osoba i dokazivanje propagandnog djelovanja.
Predavanje je također ukazalo na brojne izazove s kojima se istražitelji danas suočavaju, poput enkriptiranih komunikacija, korištenja VPN servisa, međunarodnih servera, zaštite privatnosti i zakonitosti pribavljanja podataka. Stoga je naglašena važnost kontinuiranog stručnog usavršavanja istražitelja, međunarodne suradnje i stalnog razvoja digitalne forenzike. Sudionici konferencije ocijenili su predavanje iznimno aktualnim, posebno u kontekstu sve većeg premještanja sigurnosnih prijetnji u digitalni prostor i rastuće važnosti cyber sigurnosti u radu policijskih i pravosudnih institucija.
