Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović izjavio je kako je zahtjev za uspostavom trećeg entiteta službeni stav njegove stranke već 35 godina, optuživši pritom bošnjačku politiku za neodgovornost i otvaranje prostora za takva razmišljanja. U intervjuu za Dnevnik D, Čović je kazao da se ništa neće riješiti bez dogovora sva tri konstitutivna naroda, te da Bosna i Hercegovina ne može biti klasična građanska država.
Govoreći o aktualnim političkim pitanjima, Čović je istaknuo da je godina vrlo izazovna zbog neorganiziranosti i nefunkcionalnosti vlasti. Kao rijedak pozitivan pomak naveo je usvajanje proračuna na razini Vijeća ministara, izrazivši uvjerenje da neće biti blokada u daljnjoj proceduri. O otvaranju graničnog prelaza Gradiška rekao je kako je riječ o nepotrebno politiziranom pitanju, upozorivši da je neprihvatljivo blokirati projekt u koji je Republika Hrvatska uložila 60 milijuna eura.
Kada je riječ o najavljenom odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, Čović je priznao da ga je ta vijest iznenadila, s obzirom na to da mu Schmidt prije 15 dana nije najavio ostavku. Založio se za transformaciju OHR-a, predloživši da novi visoki predstavnik bude izmješten u Brisel, s ograničenim ovlastima i isključivo zaštitnom ulogom za Daytonski ustroj BiH.
Na pitanje o državnoj imovini, Čović je kritizirao Schmidtovu odluku koja je, kako tvrdi, zaustavila niz javnih investicija, poput izgradnje autoceste kod Mostara. Odbacio je spekulacije da je to jedini razlog Schmidtovog odlaska, ali nije isključio mogućnost da visoki predstavnik u posljednjem trenutku nametne novu odluku. Istaknuo je da takva pitanja moraju rješavati domaće vlasti.
Govoreći o vanjskopolitičkim utjecajima, Čović je ocijenio da Europa gubi status u BiH, dok Amerika preuzima glavnu ulogu, što smatra lošim jer budućnost zemlje vidi isključivo u euroatlantskim integracijama. Dodao je da bez SAD-a mnogi problemi neće biti riješeni, ali da bi domaće vlasti, u slučaju sukoba politika EU i SAD-a, trebale iskoristiti priliku za samostalno rješavanje pitanja.
O projektu Južne plinske interkonekcije rekao je da je podržao ulazak američkog partnera nakon što domaće strane nisu uspjele postići dogovor. Odbacio je bojazni o riziku za BiH, istaknuvši da strani investitor ulaže milijardu i pol dolara i da sva kontrola ostaje u domaćim rukama. Upozorio je, međutim, da svaki projekt može propasti ukoliko izostane domaća politička podrška.
Na optužbe o blokadi institucija u savezu sa SNSD-om, Čović je odgovorio da s Miloradom Dodikom surađuje već 20 godina, ali da se sastaju znatno rjeđe nego s predstavnicima bošnjačkih stranaka u Federaciji. Odbacio je tvrdnje o zajedničkom blokiranju vlasti, podsjetivši na ustavne mehanizme zaštite i osmomjesečnu blokadu koju je, prema njegovim riječima, prošle godine izvodio Klub Bošnjaka.
