Visoke cijene nekretnina i slaba priuštivost stanovanja glavni su problemi tržišta u regiji, dok mladi parovi bez pomoći roditelja praktički ne mogu doći do prve nekretnine, upozoreno je na međunarodnoj konferenciji u Mostaru. Stručnjaci predviđaju daljnje izazove uzrokovane inflacijom i nedostatkom građevinskog zemljišta.
Treće izdanje konferencije “Izazovi tržišta nekretnina”, u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH, okupilo je vodeće regionalne stručnjake i investitore. U fokusu panela bila je analiza tržišnih kretanja, tehnološka transformacija kroz PropTech inovacije te uloga države u stambenim politikama.
Predsjednik Gospodarske komore FBiH Marko Šantić upozorio je kako formiranje cijena diktira visoka potražnja, dok kupnja nekretnine za mlade postaje nedostižna. “Danas u cijeloj regiji te cijene idu u nebo, balon se puše, a kakve će biti posljedice uistinu ne mogu predvidjeti. To nije više samo puka potreba i pitanje egzistencije, kada gledamo s financijske strane to je uistinu luksuz, a pogotovo kad uzmemo prosječne plaće mladog bračnog para. Bez pomoći od strane roditelja ili slično praktički je nemoguće steći prvu nekretninu”, kazao je Šantić.
Osim financijskih barijera, Šantić je naglasio i važnost digitalne transformacije te primjenu umjetne inteligencije u oglašavanju. S njim se složila i Naida Ćerimagić, predsjednica Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri GK FBiH, istaknuvši kako je profesionalizacija agenata ključna u borbi protiv “crnog tržišta”.
Slična situacija vlada i u Hrvatskoj, gdje Boro Vujović iz Hrvatske gospodarske komore primjećuje paradoks – nekretnine služe kao sigurna štednja (“u ciglama”), što dodatno podiže cijene i onemogućuje mlade da riješe stambeno pitanje. “Procedura za dobivanje dozvola danas je jako spora i to na neki način sprječava nove investicijske cikluse i koči gospodarstvo. Jedan od razloga visokih cijena je i nedostatak građevinskog zemljišta”, objasnio je Vujović, dodajući kako je u Hrvatskoj ilegalna gradnja svedena na minimum zahvaljujući nadzoru umjetnom inteligencijom.
Crna Gora bilježi drastičan rast u posljednjih pet godina. Stefan Mišković iz Udruženja agencija za nekretnine Crne Gore naveo je kako je inflacija ugušila državne projekte subvencioniranja poput projekta “1000+”. Spas vide u najavljenom projektu “Velje Brdo” kod Podgorice, gdje se planira cijena od 1.000 eura po kvadratu, što je znatno ispod trenutnog prosjeka od 2.395 eura.
U Srbiji je zabilježen porast prometa za 8,6 posto, uz rast cijena od oko 18 posto. Nenad Đorđević iz udruženja Klaster nekretnine iznio je podatak da je tržište u 2025. godini vrijedilo 8,1 milijardu eura. “Tržište nam je vrlo likvidno, ali je specifično jer je investicijsko – oko 70 posto novca čine gotovinske transakcije ljudi koji su prethodno prodali drugu nekretninu. Zanimljivo je da se promet u novcu smanjuje u Beogradu, a raste u gradovima poput Niša, Leskovca i Bora”, zaključio je Đorđević.
Konferencija je održana uz podršku Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
