Toma Jelić (1882.-1926.) iz Trna, cestar po zanimanju, bio je prvi pokojnik ukopan u novoizgrađenom dijelu groblja sv. Ilije na Trnu 1926. godine, čime je označio početak ponovnog korištenja ovog povijesnog počivališta. Groblje, koje je nekada bilo pod crkvenim interdiktom i u kojem su pronađeni srednjovjekovni stećci, nedavno je ponovno dospjelo u fokus javnosti zahvaljujući objavi stare razglednice koja svjedoči o njegovoj bogatoj i slojevitoj prošlosti.
Digitalni arhiv Široki Brijeg objavio je spomenutu razglednicu s prikazom groblja sv. Ilije na Trnu, koja u prvom planu prikazuje stećke, kapelicu, nekoliko križeva i stari hrast. Izgradnja groblja započela je 1925. godine, a Toma Jelić, sin Frane, preminuo je godinu dana kasnije. Tijekom ranih 1930-ih groblje je ograđeno suhozidom i izgrađena je kapelica. Autor razglednice je Josip Jelić, Tomin bratić, koji je kao učitelj u Sarajevu posjedovao fotografski aparat i snimio nekoliko motiva s Trna i Širokog Brijega.
Dublji uvid u povijest groblja pruža zapis iz časopisa „Kršćanska obitelj“ iz svibnja 1939. godine. Tekst pod naslovom „Popovi glagoljaši u Blatskoj župi“ otkriva kako je groblje na Trnu kroz mnogo godina bilo pod crkvenim interdiktom, što je značilo da se u njemu nisu služile svete mise niti su se pokapali mrtvi. Narodna predaja ovu tešku crkvenu kaznu veže uz ime glagoljaša Pavkovića, iako pravi uzrok interdikta nije bio poznat. Prije nego što je crkvena vlast ponovno dopustila korištenje ovog “prastarog groblja s lijepim starim spomenicima”, ono je bilo potpuno zapušteno i neograđeno.
Zanimljivost je i otkriće groba Don Marka Pavkovića, čiji se grob dugo nije raspoznavao. Nekoliko mjeseci prije objave teksta u “Kršćanskoj obitelji”, pukim slučajem otvoren je grob u kojem su pronađeni dobro sačuvani ostaci svećeničkih haljina – stole i misnice. Iako je postojala namjera da se nalaz fotografski dokumentira netaknut, kosti su “barbarskim načinom” isprevrtane, a grob je brzo zatrpan. Don Marko je za života sam dao ozidati i svoditi grobnicu. Na križu od mekoga kamena nisu zapaženi natpisi, već samo reljef dvaju unakrsno usječenih križeva.
Arheološku važnost groblja naglašava i dr. Alojz Benac u knjizi „Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine“, svezak III: Široki Brijeg, izdanoj 1952. godine. On navodi da se desno od puta Široki Brijeg – Kočerin nalazi srednjovjekovna nekropola s 20 stećaka. Ti spomenici, uključujući i tri križa, pružaju se sredinom današnjeg groblja od istoka prema zapadu. Nekropola se nalazi na otvorenom polju, a ogroman hrast u njenoj sredini čini je prepoznatljivom sa svih okolnih brežuljaka.
Danas se groblje sv. Ilije na Trnu tradicionalno slavi svake godine 20. srpnja, na blagdan svetog Ilije proroka, kada se organizira središnji vjerski događaj – blagoslov polja, nakon čega slijedi užina i dernek. Razglednica, koja je poslužila kao povod za podsjećanje na ovu bogatu povijest, datira između 1931. i 1938. godine, dimenzija je 135x85mm, izrađena tehnikom tiska na papiru i nalazi se u privatnom arhivu Branka Jelića.
