Predsjednik Mosta Nikola Grmoja ponovno je zatražio angažman vojske u zaštiti hrvatske granice, pozivajući se na masovni ulazak Marokanaca u španjolsku enklavu Ceutu i ističući kako “nacionalna sigurnost uvelike ovisi o našoj nacionalnoj homogenosti”. Grmoja je tom prilikom prozvao ministra obrane Ivana Anušića, optuživši ga da se priklonio “globalističkom briselskom dijelu HDZ-a” zbog stava da vojska na granici nije potrebna.
Grmoja je naglasio da je Španjolska, nakon što je više od 60.000 Marokanaca ušlo u Ceutu, angažirala vojsku i počela postavljati barijere na moru. Smatra da države na migrantskim rutama moraju slati “snažne i odvraćajuće poruke” te je zatražio “nultu stopu tolerancije” prema nezakonitim prelascima i raspoređivanje vojske na ključne kritične točke.
Oštro se usprotivio izjavi ministra Anušića, tvrdeći da je Most još 2016., dok je bio u Vladi, izmijenio zakon kako bi vojska mogla pomagati policiji u zaštiti granice. Prozvao je i predsjednika Republike Zorana Milanovića, kao vrhovnog zapovjednika, jer je “ismijavao Miru Bulja” kada je predložio izlazak vojske na državnu granicu, poručivši kako bi oni koji su Most ismijavali trebali “progutati ponos i reći da su bili u krivu”.
U svojoj argumentaciji, Grmoja je ustvrdio da “nacionalna sigurnost, odnosno sigurnost hrvatskih obitelji, žena i djece, uvelike ovisi o našoj nacionalnoj homogenosti”. Kao primjere najsigurnijih država “i za noćne šetnje i općenito za život” naveo je Poljsku, Mađarsku i druge nacionalno homogenije države, upozoravajući istovremeno na situaciju u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj.
Most, dodao je, ne želi promjenu nacionalnog sastava Hrvatske ilegalnim migracijama i nekontroliranim uvozom strane radne snage, te traži povratak kvota i određivanje država iz kojih strani radnici mogu dolaziti. One koji zagovaraju otvorene granice okarakterizirao je kao one koji rade protiv hrvatske države i Europske unije kao zajednice suverenih država. Odbacio je tvrdnje da Most migrantskom temom pokušava osvojiti političke bodove, istaknuvši da vojsku na granici traži godinama.
Osvrnuo se i na podatak MUP-a da je broj evidentiranih nezakonitih prelazaka državne granice pao sa 69.726 u 2023. na 16.409 u 2025., odnosno za oko 76 posto, rekavši da to ne govori što se može dogoditi nakon izbijanja nove krize. Upozorio je na mogućnost da “netko u našem susjedstvu zakuha stvari”, aludirajući na Bosnu i Hercegovinu, spominjući ruski utjecaj u Republici Srpskoj i korištenje migracija kao sredstva političkog pritiska. “Na primjeru Ceute vidjeli smo da ono što jučer nije bilo problem danas može postati”, zaključio je Grmoja.
