Svi redoviti učenici osmog razreda Franjevačke klasične gimnazije u Širokom Brijegu uspješno su položili ispit zrelosti u srpnju 1943. godine, što je predstavljalo značajan obrazovni događaj u izazovnom ratnom razdoblju. Strogi ispitni proces, koji je nadzirala posebna komisija imenovana od strane Ministarstva narodne prosvjete, rezultirao je time da su svi kandidati proglašeni zrelima i sposobnima za sveučilišne studije.
Ministarstvo narodne prosvjete, Odjel za srednje školstvo iz Zagreba, imenovalo je Zvonimira Zlatara, upravitelja Državne realne gimnazije u Mostaru, povjerenikom za ljetni rok ispita zrelosti. Pod njegovim predsjedanjem, ispitno povjerenstvo konstituirano je 12. srpnja 1943. godine. Ključni članovi povjerenstva bili su dr. R. Vukšić, upravitelj gimnazije, kao potpredsjednik, te ispitivači dr. D. Burić za hrvatski jezik, dr. S. Petric za talijanski jezik, dr. A. Nuić za latinski jezik i dr. M. Zubac za povijest i zemljopis. Svih petnaest pristupnika odabralo je latinski i talijanski jezik kao ispitne predmete.
Ispitni proces započeo je pismenim radovima. Učenici su 13. srpnja pisali zadatak iz hrvatskog jezika na temu “Postanak i razvoj drame u našoj književnosti”, 14. srpnja iz latinskog jezika na temu “Seneca philosophus: De ira I. 16”, a 15. srpnja iz talijanskog jezika s temom “Lozovina: L’amor proprio d’un poeta”. Usmeni ispiti održani su 16. i 17. srpnja. Zanimljivo je da su, nakon pregleda pismenih radova, četvorica pristupnika – Nikola Čizmić, Cvitan (fra Alfonzo) Jukić, Krešimir Sušić i Ante (fra Luka) Sušac – bili oslobođeni polaganja usmenog ispita, na temelju njihovog uspjeha u pismenim radovima te ocjena iz matematike, kemije i prirodopisa iz prethodnih razreda.
Nakon uspješno obavljenih pismenih i usmenih ispita za sve kandidate, povjerenstvo je potvrdilo da su svi učenici uspješno položili ispit zrelosti. Povjerenik Zlatar obratio se maturantima u ispitnoj dvorani, čestitajući im na postignutom uspjehu. Tom prilikom je istaknuo i požrtvovan rad nastavnika te osamgodišnji uspjeh pristupnika, bodreći nastavnike da ustraju u prosvjetnom radu, a maturantima je zaželio uspjeh i sreću u životu, naglasivši važnost očuvanja idealizma usađenog u školi.
Ispitno povjerenstvo je, temeljem Pravila o polaganju ispita zrelosti, priznalo zrelost i sposobnost za studije na sveučilištima i visokim školama svim petnaestorici pristupnika. Među maturantima, čija su rodna mjesta obuhvaćala Brist, Tomislavgrad, Konjic, Livno, Zadvarje, Moslavinu-Popovaču, Poljica, Omiš, Osoje, Broce, Jasenicu, Lukavac, Studence, Humac i Konjic, uspjeh je varirao od dovoljnog do izvrsnog. Među njima su bila i trojica budućih franjevaca: Peri (fra Albert) Azinović, Cvitan (fra Alfonzo) Jukić i Ante (fra Luka) Sušac.
