Putnici koji iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, odnosno Europsku uniju, u osobnom prtljagu unesu svježi luk ili krumpir, moraju računati na to da će im roba biti oduzeta i uništena, a moguća je i novčana kazna ukoliko je ne prijave. Naime, za sav uvoz bilja i biljnih proizvoda iz trećih zemalja, pa tako i za male količine namijenjene vlastitim potrebama, EU zahtijeva fitosanitarni certifikat. Hrvatska Carinska uprava pritom jasno poručuje kako ne postoji opće količinsko oslobođenje koje bi putnicima omogućilo unošenje nekoliko kilograma povrća bez dokumentacije.
Pravila su posebno stroga kada je riječ o krumpiru, koji je zbog rizika od širenja biljnih bolesti i štetnih organizama izdvojen u europskim propisima. Osim obveznog fitosanitarnog certifikata, za krumpir iz BiH vrijede i dodatni uvjeti vezani uz zdravstveni status zemlje porijekla, posebice u kontekstu nadzora nad bakterijom Clavibacter sepedonicus, uzročnikom prstenaste truleži. Sjemenski krumpir iz Bosne i Hercegovine pritom je u potpunosti zabranjeno unositi u EU, uz jedini izuzetak Švicarske.
Uvriježeno mišljenje da je manja količina domaćeg povrća automatski oslobođena carinskih i fitosanitarnih provjera nije točno. Osobna upotreba nije izuzetak od pravila, već tek preduvjet da se takav unos uopće razmatra, i to isključivo uz priloženi fitosanitarni certifikat koji izdaje nadležno tijelo u zemlji iz koje putnik dolazi. Ni deklaracija iz trgovine niti mala količina proizvoda ne ukidaju te zahtjeve.
U slučaju da se utvrdi kako biljni proizvodi ne ispunjavaju propisane uvjete, carinski službenici dužni su ih oduzeti i uništiti. Dodatno, ako putnik robu ne prijavi, čini prekršaj za koji je propisana novčana kazna. Stoga su savjeti poput “do pet kilograma može” ili “za kuću se ne dira” pogrešni, jer takvo oslobođenje za svježi krumpir i luk iz BiH ne postoji. Iznimka od pravila o certifikatu odnosi se tek na pet vrsta voća: ananas, kokos, durian, bananu i datulju, među kojima povrće poput luka i krumpira nije uvršteno.
