Bosna i Hercegovina privodi kraju sveobuhvatni projekat LiDAR mapiranja cijele svoje teritorije, vrijedan oko 1,8 miliona eura, koji bi institucijama trebao omogućiti da na jedinstvenoj, visokopreciznoj trodimenzionalnoj podlozi planiraju izgradnju cesta, prate klizišta i poplavne rizike, evidentiraju bespravnu gradnju te upravljaju šumama i poljoprivrednim zemljištem. Projekat, koji finansira Evropska unija, ušao je u završnu fazu obrade, korekcije i kontrole kvaliteta prikupljenih podataka, a sve aktivnosti trebale bi biti okončane do 22. septembra.
Snimanje terena je završeno na svih 44 planirana bloka širom zemlje. LiDAR tehnologija, koja funkcioniše na principu laserskog skeniranja iz zraka, omogućila je kreiranje digitalnih modela terena i površine koji prikazuju reljef i objekte na njemu sa izuzetnom preciznošću. Ovi podaci mogu se koristiti kao osnova za urbanističko planiranje, procjenu rizika od prirodnih katastrofa, šumarstvo, poljoprivredu, katastar i projektovanje infrastrukture.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH, koje koordinira projekat, potvrđeno je da su prikupljeni geoprostorni podaci već dostavljeni trima krajnjim korisnicima – Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i Odjeljenju za javni registar Brčko distrikta. Trenutno se sukcesivno provodi usklađivanje novih podataka sa postojećim bazama, kontrola kvaliteta i konačna verifikacija, a posao se ne odvija istom brzinom u svakoj instituciji.
Rok za završetak projekta prvobitno je bio planiran na 18 mjeseci od potpisivanja ugovora u aprilu 2023. godine, ali je realizacija produžena zbog vremenskih uslova koji su otežavali snimanje iz zraka i potrebe za dodatnim vremenom za obradu podataka. Iako je osnovno snimanje završeno do kraja prošle godine, početkom 2026. bilo je potrebno ponoviti pojedina snimanja kako bi se postigao zahtijevani kvalitet, nakon čega je Evropska delegacija produžila rok do 22. septembra.
Na području Federacije BiH, novim snimanjem obuhvaćeno je oko 90 posto teritorije, dok preostalih deset posto nije ponovo snimano jer Federalna uprava već raspolaže LiDAR podacima iz projekata realiziranih nakon katastrofalnih poplava 2014. godine. Time je, kako navode iz Uprave, izbjegnuto dupliranje posla i nepotrebno trošenje sredstava, a cijela teritorija Federacije je pokrivena LiDAR podacima. Jedan od izazova tokom projekta bilo je snimanje uz državnu granicu, gdje je avion tehnički morao ulaziti u zračni prostor susjednih država, zbog čega su pribavljane posebne dozvole za prelete.
U Republici Srpskoj također je završeno snimanje cjelokupne teritorije predviđene projektom. Preostale aktivnosti odnose se na korekcije i usaglašavanje dijela prikupljenih podataka u koordinatnim sistemima ETRS i MGI, a Republička uprava je osigurala potreban softver i opremu za obradu te provela obuke za zaposlene. Kada je riječ o Brčko distriktu, podaci su već dostavljeni Odjeljenju za javni registar, dok će kontrolu kvaliteta izvršiti Republička uprava za geodetske poslove.
Praktičnu vrijednost ovih podataka posebno ističe Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), koja planira da ih koristi za procjenu utjecaja terena i prepreka u zaštićenim zonama procedura letenja, izradu zrakoplovnih karata i sigurnosne analize. Veća preciznost podataka mogla bi omogućiti niže operativne minimume za slijetanje, što bi u praksi značilo veću dostupnost aerodroma pri slabijoj vidljivosti, manje preusmjeravanja letova, a potencijalno i optimizaciju ruta za smanjenje potrošnje goriva. BHANSA još nije dobila podatke iz projekta jer nije jedan od tri krajnja korisnika, ali očekuje da će joj biti dostupni tokom 2027. godine.
Još uvijek nije u potpunosti definisano kada će podaci postati dostupni široj javnosti i pod kojim uslovima. Ministarstvo civilnih poslova navodi da će aktivnosti na uspostavljanju e-usluge početi tek nakon završetka projekta, dok će o režimu korištenja odlučivati tri krajnja korisnika u skladu sa svojim propisima. Federalna uprava planira omogućiti javni pregled podataka putem Geoportala, ali će se pristup i preuzimanje odvijati prema postojećim procedurama i tarifama. Sličan princip postoji i u Republici Srpskoj, gdje su izdavanje podataka i naknade uređeni propisima.
Za lokalne zajednice i različita ministarstva, potencijalna korist je posebno velika jer više ne bi morali samostalno naručivati skupa snimanja terena za svaki pojedinačni projekat, već bi mogli koristiti jedinstvenu podlogu izrađenu prema istim standardima. Kako slikovito objašnjavaju iz Federalne uprave, najveća vrijednost projekta nije u milijardama prikupljenih tačaka, nego u mogućnosti da se odluke o gradnji, infrastrukturi i zaštiti od poplava donose na osnovu mjerljivih podataka, a ne procjena. Istovremeno, stvaranje kompatibilnih prostornih baza na cijelom području BiH trebalo bi pomoći zemlji u primjeni evropske INSPIRE direktive, koja za cilj ima da prostorni podaci budu dostupni i povezivi preko administrativnih granica.
