U Europi je ove sezone do sada prijavljeno 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila, a najveći broj zabilježen je u Italiji, Grčkoj i Španjolskoj. Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozoravaju da je rizik najveći od srpnja do rujna te podsjećaju građane na ključne mjere zaštite, posebno u područjima gdje virus cirkulira.
Virus se prirodno održava u ciklusu između ptica i komaraca, koji se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, nakon čega ga mogu prenijeti na ljude, konje i druge sisavce. Važno je naglasiti da se virus ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima, poput dodira, boravka u istoj prostoriji ili kapljičnim putem. Čovjek i konj predstavljaju krajnje domaćine jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna za daljnje širenje putem komaraca, a rijetki slučajevi prijenosa među ljudima mogući su jedino putem transfuzije krvi, transplantacije organa te s majke na dijete tijekom trudnoće ili dojenja.
Statistike pokazuju da oko 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome, dok približno jedna od pet osoba razvije blaži oblik bolesti koji uključuje povišenu temperaturu, glavobolju, umor, bolove u mišićima i zglobovima, a povremeno i mučninu, povraćanje ili osip. Tek kod otprilike jedne od 150 zaraženih osoba može se razviti teški oblik bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava, poput meningitisa, encefalitisa ili akutne mlohave paralize, pri čemu su većem riziku izložene starije osobe, kronični bolesnici i osobe s oslabljenim imunitetom.
Za ljude trenutno ne postoji odobreno cjepivo niti specifična antivirusna terapija, pa se blaži oblici liječe simptomatski, dok teži zahtijevaju bolničko liječenje. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavljenim 21. kolovoza, najveći broj slučajeva ove sezone zabilježen je u Italiji s 311 slučajeva, zatim u Grčkoj sa 157 te u Španjolskoj s 63 slučaja. Sjeverna Makedonija prijavila je 37, a Srbija šest slučajeva, pri čemu se podaci mogu razlikovati od novijih nacionalnih izvještaja zbog vremenskog razmaka u prijavljivanju.
U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi potvrđeni su 2013. godine, kada su identificirana dva slučaja teškog oblika bolesti, dok su u Federaciji BiH posljednjih godina registrirani sporadični slučajevi. Pojava bolesti u zemljama sa sličnim klimatskim i ekološkim uvjetima potvrđuje potrebu za kontinuiranim nadzorom i provođenjem mjera kontrole komaraca i u BiH, posebno jer toplije temperature i duža ljeta produžavaju sezonu aktivnosti komaraca.
Poseban problem predstavlja stajaća voda, pa tako kante, stare gume, podlošci za saksije, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i druge posude u kojima se voda zadržava mogu postati mjesta razmnožavanja komaraca. Budući da je virus Zapadnog Nila zoonoza koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša, praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može poslužiti kao važan sustav ranog upozoravanja. Uginule ptice ne treba dodirivati golim rukama, a pojavu većeg broja uginulih ptica potrebno je prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Građanima se preporučuje korištenje provjerenih repelenata prema uputstvu proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata te ograničavanje boravka na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca. Također, savjetuje se redovno pražnjenje posuda u kojima se zadržava voda te održavanje oluka, bazena, dvorišta i zelenih površina.
Sama činjenica da je osobu ubo komarac ne znači da će se zaraziti, no osobe koje nakon boravka u području u kojem virus cirkulira razviju povišenu temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se javiti porodičnom ljekaru. Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, poručuju stručnjaci.
