Darijana Filipović, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH ispred HDZ-a BiH i HNS-a, te dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostovala je u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne, gdje je najavila kako će joj prva zadaća, ako bude izabrana, biti povratak Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostar te reforma diplomatsko-konzularne mreže.
Filipović je u opširnom razgovoru dotaknula niz aktualnih političkih tema, s posebnim naglaskom na nedavni put u Sjedinjene Američke Države, važnost izmjena Izbornog zakona, pomoć Republike Hrvatske, pokušaje centralizacije kroz pitanje državne imovine i imenovanje veleposlanika, a na samom kraju odgovorila je i na prozivke Slavena Kovačevića.
Govoreći o nedavnom posjetu SAD-u, Filipović je naglasila kako je zajedno s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom održala važne sastanke u State Departmentu i Bijeloj kući s dužnosnicima zaduženima za jugoistok Europe. Cilj je bio američkoj administraciji objasniti problem preglasavanja Hrvata u BiH, dok su se u kontekstu OHR-a dotaknuli negativnih iskustava s odlukama visokih predstavnika iz perspektive hrvatskog naroda u BiH te nužnosti da domaći političari konačno preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom. “Susreti u Sjedinjenim Američkim Državama bili su susreti u kojima gradite odnose i bili su jako dobri i zadovoljavajući. Kad dužnosnicima u SAD-u postavite pitanje je li demokratski da jedan narod bira drugome predstavnike, ako je odgovor da nije, onda smo se razumjeli. Ono što nama svima treba je više domaćeg dogovora i odgovornosti, a onda i da domaća politika pokaže da zapravo Ured visokog predstavnika ovdje više nije ni potreban”, istaknula je Filipović.
Odgovarajući na pitanje o gospodarskim posljedicama nerješavanja pitanja državne imovine, kandidatkinja HDZ-a BiH i HNS-a upozorila je na blokade važnih projekata, poput Južne plinske interkonekcije i koridora Vc, koje su posljedica odluke bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta o zabrani raspolaganja. Posebno je naglasila opasnost od zloupotrebe ovog pitanja u svrhu političke centralizacije Bosne i Hercegovine, upozorivši i dio hrvatske oporbe da ne nasjeda na takve priče. “Državna imovina sigurno je jedno od pitanja koje je postalo aktualno, no posebno je problematično što se to pokušava staviti u korist političkim procesima centralizacije. Svaki model koji podrazumijeva da se iz jednog centra odlučuje o svakom razvojnom projektu bi smanjio mogućnost općinama i gradovima da sami odlučuju o vlastitom razvoju. Zato sam protiv takve vrste centralizacije. Državna imovina treba biti resurs razvoja cijele BiH, a nikako ne smije postati alat za centralizaciju”, naglasila je dopredsjednica HDZ-a BiH.
Kada je riječ o novom izbornom ciklusu i uvođenju novih izbornih tehnologija, Filipović je navela kako podržava transparentnost procesa, ali da joj se ne sviđa ozračje u kojem se propitivanje djelovanja Središnjeg izbornog povjerenstva odmah a priori tumači kao protivljenje uvođenju novih izbornih tehnologija. Posebno je naglasila pitanje zaštite osobnih podataka ili izgleda glasačkog listića. Istaknula je da ključni problem ostaje mogućnost da drugi birači biraju hrvatske političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. “Ono što govorimo zadnjih šesnaest godina, otkad imamo nelegitimne predstavnike, jest da se događa da jedan brojniji narod može drugom, manje brojnom narodu izabrati predstavnike. Kroz izmjenu Izbornog zakona želimo eliminirati te mogućnosti kako bi hrvatski narod bio posve ravnopravan. Rasprave o preustroju Federacije, o novim ili teritorijalnim izbornim jedinicama moraju biti nešto što je dopušteno svima, a ad hoc izborne jedinice bi riješile ove probleme”, podsjetila je Filipović, dodavši da to ne spori ni Europski sud za ljudska prava. Podsjetila je da bi, uvažavajući strukturu BiH, pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u BiH bilo najjednostavnije riješiti izmjenama Izbornog zakona BiH.
Osvrćući se na suradnju s Trojkom u vlasti, ocijenila je kako su iskoraci na europskom putu i u infrastrukturnim projektima postojali sve dok nije došlo do dnevnopolitičkih obračuna. Zatim je stavila snažan naglasak na iznimnu i konkretnu pomoć Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini, odbacujući zlonamjerne teze o “miješanju u unutarnje stvari” i nabrajajući brojne višemilijunske projekte pomoći od koje korist imaju svi narodi u BiH. “Republika Hrvatska nije problem Bosne i Hercegovine, ona je možda i naša najveća prilika. Teško mi je uopće odgovoriti na sve te projekte u zadnjih deset godina u kojima je Vlada RH iskazala pomoć s više od 500 milijuna”, kazala je Filipović, pojasnivši da postoje i oni koji kažu da nam to ne treba. Onima koji se tome protive poručila je da odgovor potraže u Ravnom, Čapljini, Kiseljaku i Žepču, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar ili među roditeljima kojima se subvencioniraju vrtići i pitaju ih treba li im uistinu ta pomoć.
Prelazeći na planove i očekivanja nakon izbora, zastupnica je navela kako od novog Vijeća ministara očekuje brzi povratak na europski put koji je u fokusu rada aktualne predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto. Jasno odgovarajući na pitanja o konkretnim potezima ako bude izabrana za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, najavila je ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru “jer tu i pripada” te reorganizaciju i vraćanje ravnoteže u diplomatsko-konzularnoj mreži koja je godinama bila uskraćena za legitimne hrvatske predstavnike. “Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu”, kazala je Filipović. Na pitanje znači li to imenovanje novih i opoziv starih veleposlanika iz hrvatske kvote, Filipović je odgovorila potvrdno.
Na samom kraju intervjua, osvrćući se na prozivke Slavena Kovačevića, koji ju je u javnom medijskom istupu pozvao da se očituje je li Slobodan Praljak za nju heroj ili zločinac, Filipović je odbacila bilo kakvu potrebu za međusobnom polemikom. Pojasnila je da se oni ne obraćaju istom biračkom tijelu te je podsjetila na pravne činjenice vezane uz njegove poteze pred međunarodnim pravosuđem. “Ja nisam dužna odgovarati Slavenu Kovačeviću jer se uopće ne obraćamo istom biračkom tijelu. Ja se obraćam hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Ne mislim raspravljati s njim o bilo kakvim presudama Haškog suda, s njim mogu jedino raspredati o presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u svojoj posljednjoj presudi čak utvrdio da je Slaven Kovačević pokušao obmanuti taj sud”, zaključila je Darijana Filipović.
