Nakon paklenog ljeta i toplinskih valova, ponovno se pokrenula rasprava o tome hoće li Europu pogoditi ekstremna zima, a Bosnu i Hercegovinu snijeg kakav se pamti još od 2012. godine. Iako takve prognoze potiče tzv. Stoljetni kalendar, stari pučki meteorološki model, stručnjaci naglašavaju da je riječ o zanimljivoj, ali znanstveno nepouzdanoj prognozi, dok suvremene sezonske analize za europsku zimu zasad favoriziraju blaže uvjete, s temperaturama iznad prosjeka.
Spomenuti Stoljetni kalendar, nastao u 17. stoljeću, za Njemačku najavljuje prvi mraz sredinom studenoga, a od početka prosinca i velike količine snijega, prenosi Večernji list. Međutim, sam tekst ističe da je ova prognoza više nalik starim narodnim pravilima nego ozbiljnom meteorološkom modelu.
Sjećanje na veljaču 2012. godine u Bosni i Hercegovini i dalje je živo, s prizorima zatrpanih gradova, odsječenih sela, zaleđenih cesta i rekordnih visina snijega. Federalni hidrometeorološki zavod tada je zabilježio 107 centimetara snijega u Sarajevu i 85 centimetara u Mostaru, a na određenim mjestima i znatno više, zbog čega se svake zime postavlja pitanje može li se takav scenarij ponoviti.
Odgovor na to pitanje je potvrdan – može se ponoviti, ali nitko ozbiljan to sada ne može tvrditi. Za velike količine snijega u BiH nije dovoljna samo hladna zima. Potrebno je poklapanje više faktora: prodor hladnog zraka sa sjevera ili istoka, dovoljna količina vlage s Jadrana, ciklona nad Sredozemljem te temperatura koja se u pravom trenutku spusti dovoljno nisko. Kada se svi ti uvjeti poklope, Bosna i Hercegovina može u nekoliko sati ući u pravu zimsku priču.
Ipak, najnovije sezonske prognoze, poput onih iz Copernicusa, zasad ne idu u smjeru velike ledene zime za cijelu Europu. One ukazuju na blaže uvjete, s temperaturama iznad prosjeka nad gotovo svim kopnenim područjima, ali i vlažnijom sezonom u većem dijelu kontinenta. To znači da više oborina ne podrazumijeva automatski i više snijega; ako nema dovoljno hladnoće, u nizinama će padati kiša, dok će snijeg ostati rezerviran za planinske krajeve.
Stoga bi se ove zime mogla dogoditi zanimljiva kombinacija: planine s dobrim snježnim epizodama, povremeni snijeg u Bosni te poneki iznenadni prodor hladnog zraka i u Hercegovinu, ali bez jamstva da ćemo gledati reprizu 2012. godine. Federalni hidrometeorološki zavod već je ranije upozoravao da senzacionalističke sezonske prognoze često zbunjuju javnost, osobito kada se mjesecima unaprijed najavljuju “polarne zime” koje se na kraju pokažu znatno blažima.
Priču o nadolazećoj zimi vrijedi pratiti, ali s oprezom. Snijeg u Bosni i Hercegovini sigurno nije otpisan, pogotovo u planinskim krajevima i unutrašnjosti. Međutim, za onu pravu, veliku, “filmsku” zimu poput one iz 2012. trebat će mnogo više od Stoljetnog kalendara – trebat će savršeno posložena atmosfera. Takve se zime ne najavljuju lako; one jednostavno dođu.
