U Edukacijsko-rehabilitacijskom centru za djecu, mlade i odrasle osobe s teškoćama u razvoju Grada Ljubuškog svakodnevno se radi na pružanju podrške korisnicima i njihovim obiteljima, s ciljem unaprjeđenja njihovih sposobnosti, poticanja samostalnosti i poboljšanja kvalitete života. Centar trenutačno pruža usluge za 130 korisnika svih dobnih skupina, od najmlađih kojima su potrebne rane terapijske intervencije do starijih korisnika uključenih u poludnevne radionice.
O radu Centra, uslugama koje pruža, važnosti pravovremene intervencije, stručnom usavršavanju zaposlenika te planovima za budućnost razgovarali smo s ravnateljicom Zorom Skoko.
Od najranije dobi do svakodnevne podrške
„Centar je mjesto na kojem korisnici, ovisno o svojim potrebama, dobivaju različite oblike stručne pomoći i podrške. Najmlađi korisnici su bebe kojima su potrebne fizioterapeutske vježbe, uključujući Bobath terapiju, dok su stariji uključeni u poludnevne radionice. Uz fizioterapeutske usluge, Centar pruža logopedske i defektološke terapije, a cjelokupni rad s korisnicima koordinira socijalni radnik. Trenutačno imamo devet stručnih zaposlenika koji su neposredno uključeni u rad s korisnicima“, kazala je Skoko.
Osim terapijskih aktivnosti, važan dio rada Centra čine druženje, kreativnost, učenje i uključivanje korisnika u različite sadržaje. Prateći godišnji kalendar, djelatnici nastoje obilježiti važne datume povezane s osobama s invaliditetom, ali i one koji su značajni za širu zajednicu.
Tako su obilježili Svjetski dan osoba s cerebralnom paralizom i podržali Dan ružičastih majica, a slične aktivnosti nastavit će organizirati i u budućnosti.
„Kroz poludnevne i jednodnevne radionice korisnicima se nastoje ponuditi raznovrsni sadržaji prilagođeni njihovim potrebama. Planiraju se izleti, posjeti, kreativne i edukativne radionice te druge aktivnosti koje omogućuju stjecanje novih iskustava, razvoj vještina i kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Tijekom ljetnih mjeseci organizirana je edukacija koju je vodila magistra logopedije Marijana Perković. Logopedice su pohađale edukacije TalkTools u Gračanici i Reynell – NRDLS-HR u Zagrebu, dok su defektologinja i fizioterapeutkinja započele edukaciju iz područja senzorne integracije u primjeni pedagogije Adoleo u Mostaru. Centar se uključio i u praćenje edukacija koje organizira EDUS u Sarajevu.
Uz stručno usavršavanje iz područja rehabilitacije i terapijskog rada, pozornost se posvećuje i sigurnosti zaposlenika i korisnika. Stoga je organizirano kratko predavanje o pružanju prve pomoći u hitnim situacijama, koje su za djelatnike održali dr. med. Ivan Landeka i Dario Mišetić“, navela je Skoko.
Senzorni park kao prostor za igru i razvoj
Jednako je važno osigurati i kvalitetne uvjete za svakodnevni rad. Kroz javne pozive i različite projekte Centar nastoji nabaviti didaktička pomagala, materijale za rad te didaktičku i tehničku opremu kako bi sadašnjim i budućim korisnicima osigurao što ugodniji i kvalitetniji ambijent.
Među projektima na koje su posebno ponosni izdvaja se izgradnja Senzornog parka, namijenjenog svim korisnicima Centra. Riječ je o prostoru koji omogućuje učenje i razvoj kroz igru, zabavu i različite aktivnosti, a istodobno korisnicima pruža priliku za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
„Senzorni park dio je nastojanja da se korisnicima omoguće sadržaji koji odgovaraju njihovim potrebama i potiču razvoj sposobnosti i vještina. Takvi prostori imaju važnu ulogu u stvaranju poticajnog okruženja u kojem se aktivnosti mogu prilagoditi mogućnostima i interesima svakog pojedinca“, istaknula je naša sugovornica.
Proširenje prostornih kapaciteta
Govoreći o budućim planovima, nadalje je kazala kako je potrebno nastaviti ulagati u edukaciju stručnog kadra te nabavu opreme, didaktičkih materijala i drugih sredstava neophodnih za kvalitetnu rehabilitaciju.
Jedan od planova je i proširenje usluga, među kojima se posebno izdvaja mogućnost provođenja procjena djece predškolske dobi. Takva bi usluga omogućila dodatnu podršku u prepoznavanju razvojnih potreba djece i planiranju odgovarajućih oblika pomoći.
Među važnijim budućim zadacima nalazi se i proširenje prostornih kapaciteta.
„S obzirom na sve veći broj korisnika i potrebe za različitim uslugama, postoji jasna potreba za dodatnim prostorom kako bismo mogli odgovoriti na potrebe sadašnjih, ali i budućih korisnika.
Kada govorimo o stručnom kadru, rekla bih da na tržištu rada postoji dovoljan broj stručnjaka, ali se u praksi pokazuje da je teško osigurati dovoljan broj određenih profila. Posebno se osjeća nedostatak psihologa. Budući da smo pogranično područje, dio stručnog kadra zaposlen je u Hrvatskoj, zbog čega je naš Centar dodatno suočen s izazovom osiguravanja potrebnog broja stručnjaka“, pojasnila je Skoko.
Suradnja kao temelj cjelovite podrške
U radu s djecom, mladima i odraslim osobama s teškoćama u razvoju važnu ulogu ima i suradnja različitih ustanova i stručnjaka. Ona omogućuje razmjenu iskustava, bolju koordinaciju te cjelovitiji pristup potrebama korisnika.
Centar tako ima potpisane ugovore o suradnji s Domom zdravlja Ljubuški, osnovnim školama s područja grada Ljubuškog i Udrugom Duga, a ostvaruje i dobru suradnju s vrtićima, školama te Centrom za socijalni rad.
U budućnosti planiraju dodatno razvijati suradnju sa stručnjacima iz područja zdravstva, posebice sa specijalistima različitih struka. Cilj je omogućiti kvalitetniji pristup i što cjelovitiju podršku korisnicima i njihovim obiteljima.
„Iz vlastitog iskustva mogu reći da je uvijek bolje na vrijeme potražiti pomoć nego čekati. Trebamo se voditi tezom kako su prve tri godine najvažnije. Ponekad odgađanje može ostaviti trajne posljedice za dijete, dok pravovremeno traženje pomoći može donijeti mnogo pozitivnih rezultata – ne samo za dijete nego i za cijelu obitelj. Svim roditeljima koji se suočavaju s izazovima u odrastanju i razvoju svoje djece savjetujem da budu ustrajni, vjeruju sebi, ali i slušaju preporuke stručnjaka. Razumijem da ponekad mogu biti umorni od svega i da put nije uvijek jednostavan, ali važno je imati na umu da sve što radimo danas radimo za budućnost naše djece, ali i za budućnost cijele obitelji“, zaključila je Skoko.
Piše: Antonela Marinović Musa
