Jahorina se suočava s ozbiljnim nedostatkom domaće radne snage uoči nadolazeće zimske turističke sezone, prisiljavajući hotelske objekte da se sve više oslanjaju na angažiranje stranih državljana, prvenstveno iz Nepala. U nastojanju da popune kritične pozicije, poslodavci nude konkurentne plaće, osiguran smještaj, obroke i prijevoz, s ukupnim primanjima koja za kvalificirane radnike, uključujući napojnice, mogu doseći i do 3.000 konvertibilnih maraka.
Potražnja za sezonskim radnicima raste proporcionalno širenju hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta, no poslodavci se suočavaju sa sve većim izazovima u pronalaženju i zadržavanju zaposlenika. Iako domaća radna snaga i dalje ima prednost, iskustva s Jahorine ukazuju na to da bi se u narednim godinama oslanjanje na uvoz radne snage moglo značajno povećati. Hotel „Termag“, na primjer, planira angažirati oko 100 do 110 radnika za nadolazeću sezonu, s najvećom potrebom u sektoru hrane i pića, kuhinji i domaćinstvu. Potrebno im je tridesetak konobara, 12 do 14 pomoćnih kuhinjskih radnika, osam do deset kuhara te dvadesetak sobarica.
U “Termagu” aktivno traže radnike putem Zavoda za zapošljavanje, oglasa, društvenih mreža, radijskih reklama i studentskih servisa, a oslanjaju se i na oko 70 posto sezonskih povratnika koji već poznaju način rada hotela. Za zaposlenike osiguravaju smještaj, a onima iz Pala i prijevoz, uz tri obroka dnevno. Minimalna plaća u pojedinim sektorima iznosi 1.100 KM, dok se plaće za konobare, radnike u domaćinstvu, praonici rublja i pomoćno kuhinjsko osoblje kreću od 1.200 do 1.700 KM, ovisno o angažmanu. Slična situacija je i u hotelu „Vučko“, koji traži dvadesetak radnika za različite sektore. Voditelj recepcije Boris Brezo potvrdio je da već imaju značajan broj zaposlenika iz Nepala te očekuju dolazak još dvadesetak za zimsku sezonu.
Predsjednik Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS-a „Horeca“ Dalibor Šajić naglašava da je nedostatak radne snage širi problem koji nadilazi Jahorinu i zahvaća druga turistička središta i gospodarske djelatnosti u cijeloj regiji. Smatra da je uvoz radne snage neizbježan, posebno za poslove koji ne podrazumijevaju izravnu komunikaciju s gostima, prateći trendove već prisutne u Srbiji i Hrvatskoj. Ukupna primanja u ugostiteljstvu, koja ovise o kvalifikacijama, odgovornosti i opsegu posla, uz osnovnu plaću i napojnice, mogu iznositi od oko 1.500 KM do 2.000 ili 3.000 KM tijekom sezone. Ovaj problem, zaključuje Šajić, neće ostati ograničen samo na ugostiteljstvo, već će se preliti i na druge grane gospodarstva.
