Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine predložio je novi model izračuna povećanja minimalne plaće prema kojem bi radnici s osnovnom školom primali 1.500 KM, a oni s fakultetskom diplomom 1.900 KM. Prijedlog, međutim, nije prihvatljiv ni vladi ni poslodavcima, a kako minimalna plaća mora biti usklađena do nove godine, dok sadašnja vlada odlazi, a nova još nije formirana, čini se da se ni rokovi neće ispoštovati. Ekonomisti upozoravaju da se prilikom povećanja plaća mora voditi računa ne samo o radnicima nego i o poslodavcima, budući da je gospodarski razvoj Federacije BiH u padu.
Dok zaposlenici prosvjeduju na ulicama tražeći veće plaće, iz Sindikata poručuju da rješenje postoji. Prijedlog je vezati redovno usklađivanje plaća uz rast prosječne plaće, a minimalnu plaću prilagoditi stupnju obrazovanja radnika. Predsjednik Saveza neovisnih sindikata BiH Samir Kurtović izjavio je da će se vidjeti što će biti s ovom, a što s novom vladom, te da će, ako bude problema, sindikati sigurno organizirati prosvjede ispred Vlade Federacije BiH i Udruge poslodavaca.
Posljednji sastanak Ekonomsko-socijalnog vijeća nije dao rezultate. Sindikat upozorava da, dok vlada nudi povećanje plaća za 3,5 posto, potrošačka košarica skuplja je za 9 posto. Osim toga, ističu da je samo 4,46 posto poslodavaca isplatilo neoporezivi dio pomoći od 300 KM radnicima, iako su u Federaciji doprinosi koje plaća poslodavac smanjeni za 5 posto. Vlada, čini se, ne odustaje od svojih stavova. Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević izrazio je uvjerenje da će se ipak završiti u domeni usklađivanja plaća, a ne na iznosima od 1.500 ili 1.900 KM.
Ekonomisti koji su dio zakonodavne vlasti podsjećaju na potrebu daljnje reforme poreznog sustava, što znači snižavanje agregatne stope doprinosa s 36 na 31 posto i stavljanje fokusa na prosječnu, a ne na minimalnu plaću. Ekonomist i zastupnik u Parlamentu Federacije Admir Cavalić smatra realnijim očekivati da će se ovaj problem riješiti tek sljedeće godine, kada se otvori pitanje snižavanja kolektivne stope doprinosa, reforme tržišta rada te aktiviranja i implementacije modela online fiskalizacije.
Ekonomist Željko Rička kaže da je loše vrijeme za borbu za bolji standard radnika zbog visoke inflacije i pada industrijske proizvodnje. Kako objašnjava, cijene rastu i na to se ne može utjecati jer netko u drugim zemljama kreira politiku koja se odražava na domaće resurse, dok smo, s druge strane, sami krivi što imamo pad industrijske proizvodnje. Industrija opada, a očekuju se bolji prihodi – što, kako ističe, ne ide zajedno.
Većina ekonomskih stručnjaka slaže se da treba pronaći novi model povećanja plaća, ali i da je opasno prebaciti teret povećanja samo na poslodavce. Profesor ekonomskih znanosti Edin Glogić napominje da nije rješenje da radnici rade za niske plaće, ali ni da se gospodarstvo uruši jer je ono generator funkcioniranja države. Ako nema gospodarske aktivnosti na razini na kojoj bi trebala biti, svi će dugoročno biti u problemu, što u svakom slučaju znači reformu prije svega.
Dok traži način povećanja plaća koji će odgovarati svima, stara vlada najavljuje povećanje cijena struje i plina, što će vjerojatno utjecati na cijene osnovnih namirnica. Rezultat je da će inflacija vjerojatno “pojesti” povećanje plaća, kakvo god ono bilo, piše BHRT.




