Rekordno snažan klimatski fenomen poznat kao “Super El Niño” prijeti izazvati globalni kaos, značajan skok cijena hrane i ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta, upozoravaju stručnjaci. Ovaj vremenski poremećaj, koji bi mogao biti najintenzivniji u posljednjih nekoliko desetljeća i potencijalno najjači ikada zabilježen, već se počeo formirati u lipnju i očekuje se da će dosegnuti vrhunac krajem 2026. godine. Posljedice bi mogle biti drastične za globalno gospodarstvo i sigurnost hrane, s procjenama koje ukazuju na porast cijena osnovnih prehrambenih sirovina za gotovo 16 posto.
El Niño nastaje kada temperature oceana u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku postanu neuobičajeno tople, što posljedično remeti širu globalnu klimu. Očekuju se razdoblja ekstremne hladnoće i nesnosnih vrućina, opasne suše i razorne kiše u različitim dijelovima svijeta. Meteorološke agencije, uključujući Svjetsku meteorološku organizaciju i američku Nacionalnu upravu za oceane i atmosferu, potvrđuju njegovo ubrzano pojačavanje, s velikom vjerojatnošću da će temperature morske površine premašiti prosjek za više od dva stupnja Celzija, što je prag za iznimno snažan klimatski poremećaj. Britanska vlada već je izdala upozorenja svojim građanima da osiguraju zalihe ključnih namirnica, a ministrica za okoliš, hranu i ruralna pitanja istaknula je da će El Niño dovesti do sušnijih ljeta i vlažnijih zima s ekstremnijim olujama.
Regionalni utjecaji bit će raznoliki i ozbiljni. Tropska područja, južna Afrika i sjeveroistočna Australija suočavaju se sa znatno povećanim rizikom od katastrofalnih suša koje bi mogle uništiti urode. S druge strane, sjeverozapadna Europa vjerojatno će iskusiti znatno vlažnije i olujnije uvjete tijekom nadolazeće jeseni i rane zime. Dok bi neki dijelovi Europe mogli izbjeći najekstremnije aspekte, drugi dijelovi svijeta, uključujući Indiju, istočnu Aziju, Južnu Ameriku, dijelove Afrike i zapadni Pacifik, mogli bi doživjeti ozbiljne razorne posljedice koje će se preliti na globalno gospodarstvo i uzrokovati takozvanu “klimflaciju” – visoku inflaciju potaknutu klimatskim promjenama. Europska unija i Velika Britanija također bi mogle biti ranjive na rastuće cijene energije i hrane zbog pojačane konkurencije za zalihama.
Učinci nadolazećeg El Niña dodatno su pogoršani postojećim globalnim izazovima. Sukobi na Bliskom istoku i druge geopolitičke napetosti, zajedno s visokim cijenama energenata i umjetnih gnojiva, već su podigli cijene hrane i dramatično povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje, stvarajući neviđeni dvostruki udar na globalne lance opskrbe. Organizacije za hranu i poljoprivredu te Svjetski program za hranu izrazile su duboku zabrinutost zbog razornog utjecaja na globalnu sigurnost hrane, s procjenama da bi ovaj El Niño mogao gurnuti dodatnih 49 milijuna ljudi diljem svijeta u stanje akutne gladi i krajnjeg siromaštva. Mijenjanje vremenskih obrazaca također bi moglo snažno utjecati na povećanje globalne potražnje za ukapljenim prirodnim plinom, vršeći dodatni pritisak na ionako nestabilno globalno tržište.
Ključne prehrambene namirnice pokazuju ogromnu osjetljivost na ove klimatske ekstreme. Riža je posebno ugrožena zbog koncentrirane proizvodnje u južnoj i jugoistočnoj Aziji, uključujući Indiju, Tajland i Vijetnam, koje su izrazito podložne razornim sušama tijekom El Niña. Indija, najveći svjetski izvoznik riže, već se bori sa znatno slabijom monsunskom sezonom. Što se tiče pšenice i kukuruza, iako utjecaj nije ujednačen, ozbiljne suše u ključnim proizvođačkim regijama poput Australije i Sjedinjenih Američkih Država mogle bi drastično smanjiti poljoprivredne prinose i izvoz. Tropske sirovine poput kave i kakaa pokazuju se kao posebno ranjive, s proizvodnjom visoko koncentriranom u osjetljivim regijama poput zapadne Afrike za kakao te Vijetnama i Brazila za kavu, koje se već suočavaju s nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Prvi znakovi panike već su vidljivi na svjetskim burzama, gdje su cijene kave arabice i kakaa zabilježile značajan rast. S obzirom na to da se puni udar na cijene u trgovinama očekuje tek kada se poremećaji u žetvi preliju na opskrbne lance, stručnjaci savjetuju građanima da se pripreme na dugotrajno razdoblje znatno skuplje hrane.
