Broj hraniteljskih obiteljiu Republici Srpskoj sve je manji, a potrebe sve veće. Prije tri godine ih je bilo 250, a u 2022. 118. U Banjaluci je u 44 hraniteljske obitelji smješteno 65 djece, a u Dječiji dom „Rada Vranješević“- 95.

BHRT donosi priču o hraniteljskoj obitelji iz Banjaluke – i bezrezervnoj podršci i ljubavi.

Liridon Čekić je kao trogodišnjak smješten u hraniteljsku obitelj, kod ljudi velikog srca. Uslijedili su ozbiljni zdravstveni problemi, ali hranitelji nisu gubili nadu, čak i kada su prognoze doktora bile obeshrabrujuće. Od dijagnoze alportov sindrom, nošenja slušnog aparata, primanja hormona rasta do dijalize. Borba za Liridonovo zdravlje traje već 14 godina. Na listi su čekanja za transplantaciju u Padovi, a hranitelj će donirati bubreg.

MILEVA MAKSIMOVIĆ, hraniteljica : 

„Za hraniteljstvo smo se odlučili prvenstveno radi ljubavi prema djeci. Dosta je djece bez roditeljskog staranja, a mi inače nismo imali vlastitu djecu, tako da smo se odlučili za ovaj vid hraniteljstva. Ovo više nije hraniteljstvo, sa ovim nizom godina ovo je naše dijete.“

LIRIDON ČEKIĆ, štićenik u hraniteljskoj obitelji: 

U početku je sve to izgledalo teško, ali sam se brzo adaptirao na kućnu dijalizu, kaže ovaj sedamnaestogodišnjak. A sve zahvaljujući svojim hraniteljima i njihovoj nesebičnoj pomoći i ljubavi koju mu pružaju. Učenik je Tehničke škole, perfektno govori engleski jezik, bavi se plivanjem, plesom i fotografijom.

„Brzo sam se povezao sa njima. Najviše sa tatom, jer smo puno vremena provodili zajedno. Majka je najviše zaslužna za moj odgoj, uvijek me je hranila i odgajala i pripremala za školu. Kad sma upadao u neke problemčiće ona bi me uvijek izbavila.“

Psiholozi smatraju da su za djecu bez roditeljskog staranja dragocjena emocionalna toplina koju dobijaju u hraniteljskim obiteljima.

SANELA TRIVUNDŽA, psihologinja u Centru za socijalni rad Banja Luka

„To ne možete dobiti u tom obimu kada je u pitanju institucionalni smještaj. Emocionalnu komponentu i to da ste nekome važni da netko brine za vas, da vam pruža pažnju, ljubav.“

Ombudsman za djecu ističu da treba više promovirati hraniteljstvo kao humani poziv koji nema za cilj sticanje dobiti ili neke druge koristi. Mjesečna naknada hraniteljima je 25 posto od prosječne neto plaće.

GORDANA RAJIĆ, ravnateljica Ombudsmana za djecu Republike Srpske:

„Treba više pažnje posvetiti hraniteljstvu bar neke pogodnosti iz radnih odnosa i zdravstvene zaštite, s obzirom na to da je došlo do porasta mnogih troškova, a naknada ostala nepromijenjena”

U Republici Srpskoj je u 2020. godini usvojeno četvoro djece, a u prošloj godini nijedno. Jedan od razloga je dobna granica za usvajanje do pet godina i nedostatak baze podataka o djeci podobnoj za usvajanje i potencijalnim usvojiteljima. U novom Obiteljskom zakonu planirano je da dobna granica za usvajanje bude pomjerena na 10 godina.  

Video možete pogledati OVDJE.

e-hercegovina.com