Zbivanja unutar srpske kraljevske obitelji nisu ni blizu medijski praćena kao ona kod njihova britanskog pandana, ali nije da im nedostaje dramatičnosti.

Međusobno su posvađani oko prijestolja kojeg nema i odnosa u kraljevini koje nema, ali barem uveseljavaju medije koji prate priče o tome tko tu koga i zašto nasljeđuje ili ne nasljeđuje, voli ili ne voli. I nadaju se da će se stvari jednom promijeniti.

Dinastija je na periode vladala prvo Kneževinom, a kasnije i Kraljevinom Srbijom te Kraljevstvom SHS, a ime su dobili po Đorđu Petroviću Karađorđu, koji je 1804. godine predvodio prvi srpski ustanak.

Iako njihovo prijestolje formalno ne postoji još od prošlog stoljeća, kada su uzde tadašnje Jugoslavije preuzeli Tito i komunisti, ova kraljevska obitelj i dalje drži do svojeg reda. Ili možda bolje rečeno, nereda.

Iako je Srbija već dugo republika, Karađorđevići su i dalje aktivni na srbijanskoj političkoj sceni, a poznati su i po tome što se zalažu za uspostavu ustavne monarhije, s njima na čelu, za koju vjeruju da bi mogla uskladiti Srbiju s demokratskim uzorima Europske unije.

BELI DVOR NA KORIŠTENJE

Iako njegova težnja za prijestoljem nije prestala, prijestolonasljednik Aleksandar II. Karađorđević, sin jedinac kralja Petra II., uspio je makar u tome da svojoj obitelji na korištenje vrati imovinu dinastije, pa tako od 2001. godine živi u Belom dvoru na beogradskom Dedinju.

Unatoč pustoj želji i nastojanjima, obitelj svoju nekadašnju imovinu nije dobila natrag u vlasništvo, već samo na korištenje. Aleksandar II. Karađorđević rođen je 1945. godine u Londonu, a Velika Britanija je lokaciju njegova rođenja na 24 sata proglasila jugoslavenskim teritorijem, kako bi se stekli tehnički uvjeti za priču o tome kako je rođen na vlastitom teritoriju.

Budući da je monarhija službeno ukinuta tek nekoliko mjeseci kasnije, Aleksandar se rodio kao princ prijestolonasljednik. Njegova prva supruga bila je Maria da Glória de Orléans e Bragança, princeza od Brazila i Portugala, s kojom je dobio tri sina: prvorođenog Petra i blizance Filipa i Aleksandra.

Brak im je okončan 1983. godine, nakon 11 godina, a Aleksandar se tek 1991. godine doselio u Srbiju. Prvih četrdesetak godina proveo je u inozemstvu, što se odrazilo i na njegov govor koji ni desetljeća u Srbiji nisu potpuno ispravila i “udomaćila”, što iznimno frustrira dio domaćeg stanovništva.

Srpski mediji kraljevsku obitelj, iako ona nema stvarnog političkog ni realnog utjecaja, prate u stopu, a špekulacije o lošim odnosima među Karađorđevićima samo je potvrdila “abdikacija” 43-godišnjeg Petra, koji se svoje pozicije princa-nasljednika odrekao u korist brata Filipa.

– U interesu dinastije je da princ nasljednik sa svojom obitelji živi u Srbiji, među našim narodom. A moj brat kraljević Filip je svoj život i život svoje porodice vezao za našu domovinu, u kojoj se nakon devet desetljeća rodio i prvi muški član dinastije Karađorđević, nasljednik mog brata, kraljević Stefan, napisao je među ostalim Petar u dokumentu potpisanom u travnju prošle godine u Španjolskoj, u Sevilli.

Već tada krenula je priča da je njegov otac pobjesnio zbog poteza svojeg prvorođenog sina – kojemu je ipak uputio najljepše želje. Poruku za mlađeg sina nije imao, već je samo naglasio da taj postupak nije proveden u skladu s tradicijom kraljevske obitelji.

SEVILLA UMJESTO SRBIJE

– Ovaj događaj i prateća procedura nisu se odigrali u kraljevskom dvoru u Srbiji, uz moje prisustvo i autoritet kao starješine obitelji, uz blagoslov naše svete crkve i uz učešće Krunskog savjeta u procesu, nego se sve dogodilo u inozemstvu, bez valjanog razloga za obavljanje tako važne stvari daleko od naše otadžbine – negodovao je tada za domaće medije, osvrnuvši se tako na događaj iz Seville, u kojoj Petar živi već godinama.

Ostatak obitelji nije osuđivao ovaj potez, a njegov nasljednik Filip u javnosti je već govorio o tome da ta bratova odluka ne čudi članove uže obitelji. Iako zanimljiva i relevantna u kontekstu zahlađenih obiteljskih odnosa, ova abdikacija i nije imala velik odjek u Srbiji i svijetu zbog ionako slabog rejtinga i utjecaja kraljevske obitelji.

No, čini se da je to samo jedan od razloga za razdor ove obitelji. Poljuljani odnosi između dvojice Karađorđevića koji još žive u Srbiji sve su očitiji, a o njima je princ Filip otvoreno progovorio nakon nedavnog posjeta svoje majke Srbiji.

Princeza Maria posjetila je svoju obitelj, ali od bivšeg supruga nije dobila dobrodošlicu kakvoj se nadala. Možda baš i zbog toga što se nalazila pored starijeg sina u trenucima potpisivanja “abdikacije”, ali sigurno i zbog općepoznate netrpeljivosti između nje princeze Katarine, druge, aktualne supruge Aleksandra II.

Maria je tada medijima govorila da se nadala obiteljskom druženju sa svim članovima, ali da to jednostavno nije bilo moguće jer iz Belog dvora poziv njoj, Filipu i njegovoj supruzi Danici, ali ni petogodišnjem unuku Stefanu, jednostavno nije stigao.

Posebno se osvrnula i na to da Aleksandar ne provodi vrijeme s unukom Stefanom. Razdor u obitelji česta je tema u srpskim medijima koji pomno prate svaki njihov korak, a od kritike na očev račun ne bježi ni princ Filip, koji javno priznaje da svi članovi obitelji nemaju komunikaciju s Belim dvorom te da i on sam, jedan od dvojice odraslih Karađorđevića koji živi u Beogradu, nema uvid i nije uključen u sve ono u čemu bi mogao sudjelovati.

ZAKAZALE DRUŠTVENE MREŽE

Unatoč poljuljanim odnosima unutar obitelji, Petar Karađorđević rado ističe da je upravo on razlog zbog kojeg po prvi put u povijesti u Srbiji odjednom žive tri generacije kraljevske obitelji – njegov otac prijestolonasljednik Aleksandar II., on kao princ i njegov mali sin Stefan. Budući da se u tu zemlju sa suprugom Danicom doselio tek 2020. godine, dvije godine nakon što je dobio sina, iako istinita, ta se izjava čini pomalo pretencioznom.

U intervjuu koji je povodom Božića po julijanskom kalendaru princ Filip Karađorđević dao beogradskom dnevnom listu “Danas”, govorio je o Kosovu i Metohiji, ali i nategnutim odnosima unutar obitelji, iskoristivši priliku da prozove oca zbog lošeg ponašanja i manjka komunikacije s užim dijelom obitelji.

Kao samo jedan od primjera nesloge spominje i korištenje društvenih mreža i službene web stranice, za čije administratore kaže da javnosti uopće ne prikazuju sve društvene aktivnosti obitelji.

Karađorđevići su po princezi Mariji rođački povezani s njezinom kraljevskom obitelji. Nedavno preminula kraljica Elizabeta II. je bila Aleksandrova kuma, a s Charlesom III. je išao u školu. No, mlađi dio obitelji s britanskim kolegama nema pretjerano tople odnose.

e-hercegovina.com