U doba kad su age i turski gospodari bili strah i trepet katoličkog puka, žene su vjerovale da ih samo Bog može sačuvati od silovanja, roblja i drugih oblika obeščašćenja. Zato su još od rane mladosti po rukama crtale križeve i druge motive što je drevna praksa koja se naziva križićanje ili sicanje i podrazumijeva tradicionalno kršćansko tetoviranje križa na čelu, prsima i rukama.

O svemu tome je bilo riječi u četvrtak u Mostaru.

Tamo je održano javno predavanje na temu „Znamen na koži – tradicijska tetovaža žena katolkinja – simbol identiteta i kulture Hrvata iz BiH“ na kojoj je prezentirana povijest i simbolika tradicionalnog tetoviranja žena katolkinja u BiH.

Predavanje je održala Vesna Haluga, koja je 2022. obranila doktorsku disertaciju na temu „Semiotički aspekti i suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže žena katolkinja iz BiH“.

Kako je rekla, iako ima mnogo vrsta tetovaža po svijetu u raznih naroda, ona žena katolkinja u BiH je jako specifična.

„Imamo tetovaža po čitavom svijetu, od poznatih japanskih i maorskih, ali što se tiče naše tetovaže to je jedinstveni fenomen u cijelom svijetu, karakterističan isključivo za žene katolkinje u BiH. Imamo i primjere takvih tetovaža u Hrvatskoj, ali smatra se da su to osobe koje su doselile iz BiH. Ono što je specifikum ove tetovaže je da je ona jedina tetovaža na cijelom svijetu koja je imala originalnu zaštitnu funkciju. Tetoviralo se kako bi se spriječilo odvođenje djevojaka od strane osmanlijskih okupatora u tadašnje doba“ rekla je Haluga.

Predavanje je održano u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.