Gagne u Čitluku: Međugorje i Čitluk primjeri kako odgovarati na pitanje prihvaćanja izbjeglica

Crvenom križu Općine Čitluk u četvrtak je od strane Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u BiH uručeno novo vozilo vrijedno 36.400 maraka, koje će koristiti za distribuciju i dostavu humanitarne robe, lijekova, kao i za odvoženje izbjeglica, ali i domaćih pacijenata do najbližeg doma zdravlja ili Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) u Mostaru.

Predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagne istaknula je kako su građani Čitluka i Međugorja jedan od svjetlijih primjera kako zajednice trebaju odgovarati kada je u pitanju prihvaćanje izbjeglica.

– Od invazije Rusije na Ukrajinu 7,8 milijuna ljudi prisilno je raseljeno, otprilike pet milijuna izbjeglica uspjelo je dobiti privremeni status zaštite u zemljama Europske unije i regije, a oko 5,9 milijuna ljudi i dalje je interno raseljeno u Ukrajini. Prema podacima koje dobivamo od vlasti BiH, od 1. ožujka 2022. godine preko 50.000 Ukrajinaca došlo je u ovu državu, a trenutno su u zemlji 134 ukrajinske izbjeglice. Vlasti BiH nažalost nisu uspjele dati pravni okvir koji bi zaštitio njihov status, a s novom vladom ponovno ćemo otvoriti razgovore i za ove ljude pokušati naći privremeni status zaštite. Zahvaljujem građanima Čitluka i Međugorja, te svim međunarodnim i nacionalnim organizacijama koje su osigurale blagovremen odgovor i pomoć ukrajinskim izbjeglicama – kazala je Gagne.

Dodala je da donacijom vozila UNHCR želi podržati kapacitete Crvenog križa Čitluk za bolju realizaciju terenskih aktivnosti za lokalno stanovništvo, ali i za populaciju Ukrajinaca koji borave u ovoj općini.

Generalni tajnik Društva Crvenog križa BiH Rajko Lazić kazao je da je ovo svečan dan za općinski Crveni križ.

– Ovo shvaćam i kao znak zahvalnosti i dobre suradnje UNHCR-a i naše općinske organizacije i ovo je dobar čin krunidbe te suradnje jer smo prvi koji smo stali u obranu interesa i podmirivanja potreba ukrajinskih izbjeglica. Danas također riječi zahvale trebamo uputiti i volonterima koji svaki dan nesebično rade na promociji humanitarnih vrijednosti kako bi pomogli ljudima u potrebi. Donirano vozilo u budućnosti će nam služiti ne samo za potrebe izbjeglog stanovništva iz Ukrajine nego i za obavljanje osnovnih programskih aktivnosti Crvenog križa Općine Čitluk kako bi pomogli i domaćem stanovništvu – kazao je Lazić.

Najveći postotak izbjeglica iz Ukrajine u državi je u Međugorju.

– Prema podacima ove općinske organizacije, trenutno je 76 ukrajinskih izbjeglica u Međugorju. Sljedeća lokacija je na području Prnjavora i Doboja, te jedan dio u Sarajevu, a to su uglavnom lokacije gdje su ukrajinske izbjeglice registrirane. Oni ne žele imati status izbjeglica, a to je i neki dogovor na nivou Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca da ne zadržavaju taj status. Samim time što su daleko od svoje kuće imaju različite potrebe i dobro je da su u Bosni i Hercegovini jer naše stanovništvo ima iskustvo i potrebu pomoći takvim ljudima – naveo je Lazić.

Tajnik Crvenog križa Općine Čitluk Andrija Stojić istaknuo je kako je današnji čin primopredaje vozila za njih moralna satisfakcija.

– UNHCR u BiH i Društvo Crvenog križa BiH dali su nam podršku na ovaj način, a našim volonterima ovo je bilo neophodno jer nije lako obavljati svakodnevne obveze, koje nisu vezane samo za izbjeglice, nego tu spada i domaće pučanstvo koje je itekako potrebito, tu su akcije darivanja krvi i brojne druge humanitarne potrebe koje Crveni križ sa savješću i odgovornošću, nadam se, uspješno organizira – istaknuo je Stojić.

Potpredsjednik Društva Crvenog križa BiH Drago Martinović kazao je kako je ponosan jer je ovo uspjeh.

– Mi u Hercegovini uvijek smo “tamo negdje iza” i mogu reći da smo na neki način uspjeli, ovo je velik dan za naše društvo, ali i za ovu lokalnu organizaciju u Čitluku – kazao je Martinović.

Također, ovom prilikom uz podršku UNHCR-ovog partnera Fondacije BH inicijativa žena (BHWI), podijeljeni su paketi garderobe i obuće izbjeglicama iz Ukrajine.

e-hercegovina.com

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?