Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 zemalja Europske unije i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se razina mora sve više podiže nanošenjem soli na poljoprivredna zemljišta, što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i prijeti sigurnosti zemalja.

Nakon Arktika na sjeveru, Mediteran je drugo područje najbržeg zagrijavanja na svijetu, ponajviše zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.

Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UzM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da “razina mora brzo raste”.

“Nije problem što više vode dolazi na kopno, kao na primjer u Veneciji, nego što je to slana voda. A to znači smrt za poljoprivredu”, istaknuo je u obalnom gradu Barceloni, gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.

40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija se uz obalu

Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj ustanovi, kaže da se “40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.

“Imamo problem u području delte rijeke Po (na sjeveru Italije), ali ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu, što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje”, rekao je. Mastrojeni.

Zbog toga bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogla krenuti migracija gladnih i siromašnih ljudi na europsku stranu Sredozemlja.

“Moji rimski preci govorili su: Ako želiš nad nekim dominirati, moraš ga pobijediti u borbi. Ali ako više nikada ne želite čuti za njega, morate posipati sol po njegovim njivama”, rekao je Mastrojeni.

U studenom je boravio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon koji je upozoravao na probleme.

“Do sada su zemlje Sredozemlja bile podijeljene u pregovorima o klimatskim promjenama. Svatko je pokušao pomoći svojoj skupini zemalja u ostvarenju svojih ciljeva, ali ovaj put smo se okupili u rješavanju zajedničkih problema”, istaknuo je Mastrojeni.

“Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti”, dodao je.

Moramo zaštititi i revitalizirati prirodu

Mediteran je, kaže, “mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.

“Ako se tim mjestom ne upravlja dobro, ono može postati poprište sukoba”, upozorio je. “Stoga moramo udružiti snage kako bismo otklonili uzroke. Moramo zaštititi i revitalizirati prirodu“, dodao je.

Naglasio je, međutim, da se i mediteranske zemlje moraju prilagoditi novim okolnostima.

“Za 15 godina južna će Europa imati klimu sličnu onoj koju je sjeverna Afrika imala zadnjih 4000 godina. Tko ima znanja o poljoprivredi u takvim uvjetima? Tko zna uzgajati poljoprivredne kulture? Pa tko ima tehnologiju i znanje?”, kazao je, ističući kako je suradnja sjevera i juga Mediterana zato nužna.

e-hercegovina.com