Pustolovina u Grudama: Od vilinskih tajni do adrenalinskih uzbuđenja

Link na izvornu vijest

Uz sami izvor rijeke ponornice Tihaljine u općini Grude, smješten je Avanturistički park “Peć Mlini” otvoren krajem 2019. godine.

Najstarija u Europi

Ljubitelji prirode i adrenalina tu mogu uživati u sportskom penjanju po stijenama, najdužem zip-lajnu u našoj zemlji, a ljubitelji povijesti i bajki svakako će uživati u Ravlića pećini staroj oko 10 tisuća godina što je čini najstarijom pećinom u Europi. Peć Mline posjetila je ekipa BHRT-a, prenosi grude-online.

Miris raznovrsnog bilja i prekrasan krajolik oduzet će vam dah tek kad dođete u Peć Mline. Po ulasku u Ravlića pećinu ostat ćete bez daha po drugi put. Na samom ulazu, ako mašti date na volju, odlutat ćete u davnine.

Jer, Ravlića pećina važi za jednu od najstarijih na starome kontinentu ali najviših. Podijeljena je u tri dijela a samo se u prednjem odvijao život.

Jedno od najznačajnijih nalaza ove pećine je keramička pitandera. Možemo tu pitanderu nazvati odnosno kazati da je to današnji oblik tetovaža. Oni su utiskivali tu pitanderu sebi u kožu i na taj način su se prepoznavali. Dakle, išli su u osvajanja i na taj način su se prepoznavali, istaknula je mr. geografije, turizma i zaštite okoliša Antonela Ravlić.

Vatra se ložila u prednjem dijelu kako dim ne bi ulazio u špilju. Špilja obuhvaća vrijeme neolitika, enolitika, brončanog doba. Pronađena je lončarija, nakit, oruđe od kamena. U Ravlića pećini obitava i jedna endemska vrsta školjkaša koji datira još iz prapovijesti.

Brojne legende

Hajduci su, legende kazuju, živjeli i skrivali se u Ravlića pećini. A gdje ima hajduka, ima i priča o vilama pa se vjeruje da je jedna vila poljubila hajduka Vida kada je otkrio vilinsku tajnu da imaju tri noge te ga zauvijek zarobila u špilji. Vjeruje se da je njihov lik uklesan u kamenu.

A kad se rashladite u povijesti i legendama prepunoj Ravlića pećini, spustite se do avanturističkog parka Peć Mlini i zakoračite u bajku. Vjeruje se da je, očarana ljepotom, ilirska carica Teuta ljetne dane provodila upravo ovdje.

Prema izvoru rijeke Tihaljine imamo jednu ogromnu stijenu. Prema legendi tu je nekad bio mali njen dvorac, ljetnikovac. Legenda ima puno, ne samo o Teuti. Na izvoru se isto, imamo priče o vilama koje se tu ujutro kupaju, navela je turistička vodičica u Avanturističkom parku “Peć Mlini” Miljenka Majić.

A kupali su se u ponornici Tihaljini i mještani od davnina. Nekada je ovo bio kraj pun života no uvođenjem električne energije 70-ih godina, stanovništvo se iseljava.

Tek prije četiri godine kada je općina Grude pokrenula projekt otvaranja Avanturističkog parka, život se u ovo živopisno mjestašce vraća. A svi oni koji ga posjećuju žele spoj s prirodom. I upravo to i dobiju.

Djelatnici koji brinu o Avanturističkom parku i Ravlića pećini, za sada ne teže masovnom turizmu. Svjesni su, kažu, da je još puno posla pred njima te da će njihovo vrijeme tek doći. A budući da smo Peć Mline napustili bogatiji i oplemenjeni za prekrasno iskustvo, za očekivati je da će njihovo vrijeme doći što prije.

(www.jabuka.tv)

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?