Europom se širi glas da Hrvatska postaje jedna od najskupljih turističkih zemalja, pišu hrvatski mediji.

“Eksplozija cijena u Hrvatskoj. Zašto rastu cijene u Hrvatskoj? A smještaj, hrana i sve ostalo bit će skupo. Donosimo sve informacije o eksploziji cijena u Hrvatskoj”, piše portal Kroati.de.

Portal je to koji već 20 godina prati Hrvatsku, središnje je mjesto Nijemaca i Austrijanaca koji traže smještaj i zabavu u Hrvatskoj, prenosi “Slobodna Dalmacija“.

Pokrenuli su i anketu na TikTok kanalu Kroati.de te postavili pitanje “Je li Hrvatska poskupjela?”. U anketi je sudjelovalo gotovo 700 ljudi, a 81 posto je odgovorilo s “da”, a 19 posto s “ne”.

“Cijene u Hrvatskoj rastu već duže i ne nazire se kraj. Mještani već alarmiraju da su svakodnevne stvari poput namirnica i cijena u restoranima teško dostupne. Turisti koji ljetuju u Hrvatskoj ponekad su iznenađeni i iznervirani daljnjim poskupljenjem”, kažu.

Posljednjih tjedana pojavili su se brojni naslovi poput “Turisti šokirani cijenama – stižu reakcije”, “Hrvatska: Jučer je bio raj za odmor – ovako je poskupilo” ili “Skupi klub šokirao hrvatske izletnike” i slične objavljene sadržaje u medijima koji ukazuju na poskupljenja u Hrvatskoj. Turisti su šokirani razvojem cijena i pričaju o kraju nekadašnjeg raja za odmor. Ali što zapravo stoji iza toga?

Što stoji iza navodnih poskupljenja?
Da, istina je da je Hrvatska posljednjih godina sve skuplja kao popularna turistička destinacija, navodi njemački portal. Cijene hrane, usluga i sličnog rastu već mjesecima, a poskupljenjima se ne nazire kraj. Političari poriču da je za to krivo uvođenje eura, no ako bolje pogledate, zapravo postoji nekoliko čimbenika koji su pridonijeli ovakvom razvoju događaja.

Hrvatsko gospodarstvo i dalje se bori s trajnom energetskom krizom, kao i inflacijom koja je u studenom 2022. dosegla vrhunac od 13,5 posto, što je neizbježno dovelo do ukupnog rasta cijena. Tu je i prelazak valute na euro 1. siječnja 2023., što je došlo u najgorem mogućem trenutku. Međutim, hrvatska Vlada radi na razvoju strategija za rješavanje ovih izazova i osiguranje gospodarske i cjenovne stabilnosti.

Tako su opisali situaciju po poglavljima:

Rastu cijene smještaja
U 2023. godini mnogi vlasnici i iznajmljivači apartmana za odmor u Hrvatskoj znatno su povećali cijene smještaja. Ovo poskupljenje obrazloženo je činjenicom da su sveprisutna inflacija i povećani troškovi poslovanja zbog energetske krize i povećanja plaća čistačica doveli do daljnjeg poskupljenja.

Planirani prelazak s hrvatske kune na euro iskorišten je kao dodatna prilika za željeno povećanje cijena. U nekim slučajevima smještaj je naplaćen i do 50 posto više u odnosu na prethodnu godinu, bez zamjetnog poboljšanja usluge.

Također valja napomenuti da su se mjeseci srpanj i kolovoz prošle godine (2022.) smatrali navodnim krajem pandemije korone, a ponovno stečena sloboda putovanja značila je da su oba mjeseca bila u potpunosti popunjena. Zbog visokih očekivanja iznajmljivača to je dovelo do navedene politike cijena.

Ova nagla korekcija cijena i razvoj događaja izazvali su iznenađenje i opravdano ogorčenje brojnih turista. Iako je bilo dobrih rezervacija za špicu sezone u prvim mjesecima 2023., skokovite cijene dovele su do bujice otkazivanja. Kao odgovor na to, mnogi su iznajmljivači ponovno oštro smanjili cijene smještaja u kratkom roku kako bi zatvorili praznine u rezervacijama.

Rast cijena hrane
Cijene su porasle i u hrvatskim supermarketima. Ako usporedite cijene, brzo shvatite da su mnoge namirnice puno skuplje nego u Njemačkoj ili Austriji.

U 2022. i 2023. godini Hrvatska je doživjela zabrinjavajući rast cijena hrane, što je uzelo veliki danak kako potrošačima tako i gospodarstvu zemlje. Ova poskupljenja uzrokovana su, između ostalog, povećanjem troškova energije i transporta, što je dovelo do povećanja troškova proizvodnje i dostave te su u konačnici izravno prebačeni na potrošače. Rastući troškovi goriva i energije također su imali negativan učinak na cijeli lanac opskrbe hranom. Zbog toga su cijene hrane u Hrvatskoj dosegle slične ili čak više razine nego u susjednim zemljama.

Prosječne cijene u pekarama, primjerice, porasle su oko 15 posto. Sličan razvoj vidljiv je i u sektoru maloprodaje, gdje su proizvodi poput mlijeka, pilećeg mesa i piva u prosjeku porasli oko 17 posto. Očito je primjetan rast cijena povrća, pri čemu su neke sorte teško pogođene. Kelj je rastao 188 posto, crveni luk 95 posto, limun 90 posto, naranče 89 posto, jabuke 86 posto, a mrkva 80 posto.

Rast cijena hrane
Cijene su porasle i u hrvatskim supermarketima. Ako usporedite cijene, brzo shvatite da su mnoge namirnice puno skuplje nego u Njemačkoj ili Austriji.

U 2022. i 2023. godini Hrvatska je doživjela zabrinjavajući rast cijena hrane, što je uzelo veliki danak kako potrošačima tako i gospodarstvu zemlje. Ova poskupljenja uzrokovana su, između ostalog, povećanjem troškova energije i transporta, što je dovelo do povećanja troškova proizvodnje i dostave te su u konačnici izravno prebačeni na potrošače. Rastući troškovi goriva i energije također su imali negativan učinak na cijeli lanac opskrbe hranom. Zbog toga su cijene hrane u Hrvatskoj dosegle slične ili čak više razine nego u susjednim zemljama.

Prosječne cijene u pekarama, primjerice, porasle su oko 15 posto. Sličan razvoj vidljiv je i u sektoru maloprodaje, gdje su proizvodi poput mlijeka, pilećeg mesa i piva u prosjeku porasli oko 17 posto. Očito je primjetan rast cijena povrća, pri čemu su neke sorte teško pogođene. Kelj je rastao 188 posto, crveni luk 95 posto, limun 90 posto, naranče 89 posto, jabuke 86 posto, a mrkva 80 posto.

Dok su cijene goriva među najnižima u regiji zbog Vladinih ograničenja, uvozni proizvodi posebno se bore s velikim porastom cijena. Prije svega, to utječe na svakodnevni život lokalnog stanovništva i predstavlja izazov za mnoge kućne proračune. Međutim, Vlada je poduzela protumjere protiv inflacije, uključujući subvencije i potporu poljoprivrednicima, kontrolu cijena i poticanje lokalne proizvodnje. Trenutačno postoje znakovi blagog popuštanja jer cijene određenih roba, poput šećera, ulja i žitarica, ponovno padaju, što daje nadu za budućnost.

Eksplozija cijena u restoranima
U 2022. i 2023. godini hrvatska gastronomija bilježi značajna poskupljenja koja su bila primjetna i kod hrane i pića. “Obični” restorani kao i otmjeni objekti podjednako su pogođeni ovim trendom. Cijena ručka ili večere ponegdje je poskupjela za oko 20 do 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. Čak su i svakodnevni napici, poput kave i alkoholnih pića, porasli do 25 posto.

Razlozi poskupljenja u ugostiteljstvu su složeni. Uz ulaganja u infrastrukturu, odlučujuću ulogu imaju i rast cijena sirovina, poskupljenja hrane i inflacija. Osim toga, Vladine mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje minimalne plaće poskupile su poslovanje. Neki su inflaciju povezivali s prelaskom s kune na euro, no Vlada je tu tvrdnju oštro demantirala.

Nažalost, promjena valute dovela je i do izoliranih nezakonitih i skrivenih korekcija cijena od strane ugostitelja. Unatoč zakonskim posljedicama i oštrim kaznama, nadzor nad svim ugostiteljskim objektima u praksi je izuzetno težak.

To je dovelo do nerazmjernih povećanja cijena i proizvoljnog određivanja cijena. Ovakav razvoj događaja izazvao je zbunjenost i čuđenje u zemlji i inozemstvu. Primjeri poput jedne kuglice sladoleda za pet eura u Dubrovniku, hamburgera za 22 eura u Rovinju ili Aperol Spritz od jednog decilitra za 11 eura u Šibeniku natjerali su sve da odmahnu glavom.

Posjet restoranu danas je zbog politike cijena za mnoge mještane rijetko luksuzno iskustvo. Kao rezultat toga, većina restorana u turističkim područjima ograničava svoje radno vrijeme na ljetne mjesece, što opet utječe na cijene. Dok su neke tvrtke imale koristi od viših cijena u kratkom roku, mnogi potrošači još uvijek se bore da održe korak s povećanim troškovima.

Posljedice za turizam
Na budući razvoj turizma u Hrvatskoj značajno će utjecati kretanje cijena u zemlji. Ovo je nedvojbeno jedan od najvažnijih izazova za sektor turizma. Mogućnost daljnjeg nepredvidivog rasta cijena, ne samo zbog ograničene kupovne moći domaćeg stanovništva, mogla bi dovesti do odlaska više kvalificiranih stručnjaka iz zemlje, što bi imalo ozbiljne posljedice.

No, za daljnju afirmaciju Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije od presudne je važnosti ne samo održavanje uravnotežene politike cijena već i kontinuirano ulaganje u unapređenje turističke infrastrukture. Modernizacija smještaja, dobro razvijene ceste i održive aktivnosti u slobodno vrijeme ne samo da pridonose putničkoj usluzi, već služe i zaštiti i očuvanju prirodnih resursa i ljepote zemlje.

Ti su koraci ključni za održavanje dugoročne konkurentnosti Hrvatske u usporedbi s drugim popularnim odredištima poput Italije, Turske ili Egipta.

Večernji.ba