Antikorupcijska čistka i imenovanje muslimana za ministra odbrane
Čini se da je nedavno smijenjeni ukrajinski ministar odbrane izgubio okladu.
Krajem augusta je Oleksii Reznikov rekao da će odstupiti ako se ispostavi da su 233.000 zimskih jakni za vojnike koje njegovo ministarstvo očekuje od Turske bile lagane vjetrovke.
Reznikovljeva oklada uslijedila je nakon izvještaja novinskog portala ZN.ua u kojem se tvrdilo da je njegovo ministarstvo potrošilo 20 miliona dolara na vjetrovke i platilo znatno više od tržišne cijene.
Izvještaj je potaknuo još jedan skandal u vojsci, gdje je korupcija raširena, posebno u netransparentnim ugovorima o nabavci, i gdje su se novi oblici korupcije pojavili nakon ruske invazije, rekli su stručnjaci i vojnici za Al Jazeeru.
Reznikov, 57-godišnji bivši advokat, kazao je 25. augusta da će pružiti dokaz o kupovini “kako bi bio siguran da je dobitnik oklade očigledan ukrajinskoj javnosti”.
Čini se da nije upleten u skandale
Ali, u nedjelju navečer, prije nego što su ikakvi dokumenti objavljeni, ostao je bez posla.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpustio ga je, rekavši da Ministarstvo odbrane mora pronaći “nove pristupe i druge formate interakcije između vojske i javnosti”.
Reznikov, čije su mu pregovaračke vještine i tečan engleski pomogli da uvjeri desetke zapadnih diplomata i vojnih dužnosnika da pojačaju pomoć Ukrajini, čini se da nije upleten u skandale.
Ukrajinski mediji sugerirali su da bi on mogao postati ambasador Kijeva u Velikoj Britaniji.
Zelenski, komičar koji je došao na vlast zahvaljujući antikorupcijskim sloganima, imenovao je Reznikova u novembru 2021. godine, tri mjeseca prije početka sveobuhvatnog rata s Rusijom.
Predsjednik je rekao da ga želi zamijeniti Rustemom Umerovim.
Očekuje se da će Verhovna Rada, donji dom ukrajinskog Parlamenta, glasati za njega krajem ove sedmice.
Umerov potječe iz muslimanske tatarske zajednice na Krimu, koja se u velikoj mjeri opirala aneksiji crnomorskog poluotoka Rusiji 2014. godine.
‘Iskreni napori u čišćenju korupcije’
Služio je kao član Parlamenta i autor je prijedloga zakona o pregrađivanju kanala iz sovjetske ere koji je snabdijevao većinu vode na sušni poluotok, uzrokujući “uništenje poljoprivrede” i značajne nestašice vode.
Također je pomogao olakšati oslobađanje političkih zatvorenika koje su zatvorile “vlasti” na Krimu postavljene od Moskve prije nego što je 2022. godine postao predsjednik Ukrajinskog fonda za državnu imovinu.
U martu 2023. godine Umerov je bio dio tima koji je pokušao pregovarati o primirju s Moskvom.
Nakon što su pregovori propali, mediji pod kontrolom Kremlja proglasili su ga “američkim špijunom”.
Također je razvio veze s dužnosnicima Turske i Saudijske Arabije i postao ključna osoba u snabdijevanju oružjem iz muslimanskih zemalja.
Za sada Umerov ima besprijekornu reputaciju, a osobe zadužene za praćenje korupcije pozdravljaju njegovo imenovanje.
“Nismo primijetili nikakve skandale povezane s korupcijom s njim”, rekla je za Al Jazeeru Daria Kaleniuk, voditeljica Antikorupcijskog akcijskog centra, nadzornog tijela u Kijevu.
“Naprotiv, posmatrali smo njegove iskrene napore u čišćenju korupcije i korištenju našeg državnog fonda za dugoročnu sigurnosnu strategiju kako bismo ekonomski zaštitili Ukrajinu”, kazala je.
Ihor Kolomoiski ‘legalizirao’ 14 miliona dolara
Rekla je da će Umerov imati priliku “konačno pokrenuti sistemsku reformu u Ministarstvu odbrane, posebno reformu nabavke”.
Imenovanje Umerova moglo bi poslužiti kao signal Zelenskog Moskvi da Kijev neće mijenjati poluotok Krim za mirovni sporazum i da njegovo oslobađanje ostaje prioritet.
Otpuštanje Reznikova poklopilo se s još jednim velikim događajem.
U subotu je sud u Kijevu uhapsio Ihora Kolomoiskog, oligarha milijardera i medijskog mogula, pod optužbama za prevaru i pranje novca.
“Između 2013. i 2020. godine Ihor Kolomoiski legalizirao je više od pola milijarde grivni [14 miliona dolara], prebacivši ih u inostranstvo i koristeći infrastrukturu banaka pod svojom kontrolom”, saopćila je SBU, glavna ukrajinska obavještajna agencija.
Sud mu je odredio kauciju od 14 miliona dolara.
Kolomojski se obogatio u bankarstvu, metalurgiji i izvozu poljoprivrednih proizvoda, a njegov televizijski kanal 1+1 doveo je Zelenskog i njegovu ekipu Okruga 95 do velike popularnosti diljem zemlje.
Kanal je finansirao i emitirao tri sezone televizijske serije Sluga naroda, u kojoj je Zelenski glumio siromašnog učitelja historije čija ga ljutita antikorupcijska kritika čini slavnom osobom na Youtubeu i pomaže mu osvojiti predsjedničke izbore.
‘Washington želi vidjeti stvarne rezultate’
Serija i njen kinematografski nastavak otvorili su put Zelenskom za predsjednika na izborima koje je dobio 2019. godine sa 73 posto glasova, što je najveći rezultat u ukrajinskoj historiji.
Mnogi su u početku Zelenskog smatrali političkom kreaturom Kolomojskog, kojeg je Washington sankcionirao zbog “značajne korupcije” i navodnog pranja novca u SAD-u.
Hapšenje se doima kao njegov posljednji korak u razuvjeravanju javnosti.
“Bez sumnje, više neće biti desetljećima dugog ‘uobičajenog poslovanja’ za one koji su opljačkali Ukrajinu i stavili se iznad zakona i bilo kakvih pravila”, rekao je Zelenski u izjavi nakon hapšenja Kolomojskog.
Analitičari kažu da je hapšenje zajedno s Reznikovljevom smjenom dio nastojanja Zelenskog da popravi veze sa zapadnim saveznicima Ukrajine, posebno SAD-om, koji je nezadovoljan lošim rukovanjem vojnim ugovorima vrijednim više milijardi dolara.
“Washington želi vidjeti stvarne rezultate”, rekao je za Al Jazeeru analitičar iz Kijeva Aleksej Kušč.
“I tu su glavne teme, slučaj Kolomoiskog star već nekoliko godina i slučaj korupcije u trošenju zapadne pomoći. Bez odgovora na ta pitanja nema jače saradnje sa Zapadom“, kazao je.
Novi oblici masovne korupcije u ukrajinskoj vojsci
Korupcija muči ukrajinsku vojsku i proizvođače oružja.
Petro Porošenko, prethodnik Zelenskog i njegov konkurent na izborima 2019. godine, imao je veliki pad popularnosti jer se nije uspio uhvatiti ukoštac s tim.
Također je bio umiješan u jedan od najvećih i najglasnijih korupcijskih skandala u Ukrajini, kada je kompanija sina njegovog prijatelja iz djetinjstva krijumčarila rabljene rezervne dijelove za oružje i vojnu opremu iz Rusije i preprodavala ih ukrajinskom Ministarstvu odbrane po iznuđivačkim cijenama.
U međuvremenu je rat iznjedrio nove oblike masovne korupcije u ukrajinskoj vojsci.
Oleksander, 32-godišnji vojnik, demobiliziran je u maju nakon što je stao na nagaznu minu i izgubio desnu nogu na prvoj liniji fronta u južnoj regiji Herson.
Rekao je za Al Jazeeru da mu vojska duguje milion grivni (27.000 dolara) kao kompenzaciju, ali njegov komandant navodno nije potpisao papire, tražeći polovicu novca.
‘Službenici prodavali hranu, gorivo i opremu’
“To je jedini način da dođemo do novca”, kazao je za Al Jazeeru Oleksander, koji također pati od posttraumatskog stresnog poremećaja.
Drugi vojnik rekao je za Al Jazeeru, pod uslovom anonimnosti, da je jedan od njegove braće po oružju želio razotkriti službenike za nabavku njegove jedinice koji su navodno prodavali hranu, gorivo i opremu.
Policajci su ga navodno upucali i učinili da smrt izgleda kao samoubistvo, tvrdio je vojnik.
“Bio je samo dijete”, kazao je.
Oba vojnika odbila su dati dodatne detalje o svojim navodima, a Al Jazeera ih nije mogla nezavisno provjeriti.