RIZICI
u
financijskom
sustavu
RH
u
trećem
tromjesečju
ostali
su
uglavnom
nepromijenjeni,
uz
nešto
nepovoljnije
srednjoročne
izglede,
a
među
glavnim
se
rizicima
izdvajaju
i
dalje
povišena
inflacija
i
moguće
pogoršanje
gospodarskih
izgleda,
uz
postupni
rast
troška
financiranja
privatnog
nefinancijskog
sektora.

Ocjene
su
to
Savjeta
Hrvatske
narodne
banke
(HNB)
koje
se
iznose
u
priopćenju
nakon
današnje
sjednice
toga
savjeta.

Usprkos
pooštravanju
uvjeta
financiranja,
kreditna
je
aktivnost
i
dalje
snažna,
prije
svega
u
segmentu
kreditiranja
kućanstava,
a
uz
visoku
likvidnost
te
povećanje
razlike
između
aktivnih
i
pasivnih
kamatnih
stopa profitabilnost
domaćih
banaka
dosegla
je
najviše
zabilježene
razine
u
proteklom
desetljeću,
kažu
u
HNB-u.

Upozoravaju, međutim,
da
bi
se
u srednjem
roku
na
poslovne
rezultate
banaka
moglo
nepovoljno
odraziti
snižavanje
kvalitete
imovine
povezano
s
rastom
kamatnih
stopa
i
usporavanjem
gospodarstva.

Raste
rizik
od
pada
cijena
nekretnina

Na
tržištu
stambenih
nekretnina
Savjet
HNB-a
konstatira nastavak
trenda
rasta
cijena
uz
primjetno
usporavanje
aktivnosti
u
odnosu
na
prošlu
godinu,
koje
upućuje
na
jačanje
rizika
preokreta
ciklusa.

U
takvim
okolnostima
HNB
održava
stopu
protucikličkoga
zaštitnog
sloja
kapitala
nepromijenjenom
na
razini
od
1,5
posto,
kako
bi
očuvao
visoku
razinu
otpornosti
banaka
u
slučaju
materijalizacije
rizika.

Ukupna
imovina
bankovnog
sustava
u
prvom
polugodištu
2023.
godine
smanjila
se
za
2,6
posto
i iznosila
74
milijarde.
eura,
što
je
najviše
posljedica
smanjenja
depozita
financijskih
društava
i
povlačenja
dijela
depozita
kućanstava
zbog
ulaganja
u
narodne
obveznice.

Premda
su
se
istodobno
smanjila
novčana
sredstva,
kratkoročna
i
strukturna
likvidnost
bankovnoga
sustava
i
nadalje
su
na
vrlo
visokim
razinama.

Porasla
dobit
bankovnog
sustava

Dobit
bankovnog
sustava
porasla
je
za
73,2
posto, a
pokazatelji
ROA
(povrat
na
imovinu)
i
ROE
(povrat
na
kapital)
dosegnuli
su
rekordne
razine
(1,9 i
16,8
posto).

Od
početka
godine
i
pristupanja
Eurosustavu
banke
se
koriste
mogućnošću
polaganja
viškova
likvidnosti
kod
HNB-a
po
kamatnoj
stopi
na
prekonoćne
depozite,
što
im
je
donijelo
znatan
kamatni
prihod.
Zahvaljujući
tome
i
povećanju
kamatnih
prihoda
od
svih
sektora
osim
kućanstava,
ukupni
kamatni
prihodi
porasli
su
nakon
više
od
desetljeća
njihova
gotovo
kontinuiranog
smanjivanja.

Kvaliteta
kredita
mjerena
udjelom
neprihodujućih
kredita
(NPL-ova)
stagnirala
je.
Iako
se
iznos
NPL-ova
nastavio
smanjivati,
njihov
udio
zadržao
se
na
tri
posto, zbog
utjecaja
smanjenja
novčanih
sredstava
na
pad
osnovice.
Blago
pogoršanje
kvalitete
vidljivo
je
u
prihodujućem
dijelu
kreditnog
portfelja,
zbog
porasta
iznosa
kredita
u
Fazi
2.
te
njihova
udjela
u
ukupnim
kreditima,
na
14,6
posto.

Najavljene
isplate
dividenda
iz
zadržane
dobiti
dovele
su
do
smanjenja
regulatornoga
kapitala,
a
izloženost
sustava
kreditnom
riziku
blago
se
povećala.
Posljedično,
došlo
je
do
pada
stope
ukupnoga
kapitala,
s
24,8 na
23,2
posto.

Znate
li
nešto
više
o
temi
ili
želite
prijaviti
grešku
u
tekstu?