Viteška podružnica Napretka zanovila tamburašku sekciju, poziv i dalje otvoren

Viteška podružnica Napretka zanovila tamburašku sekciju, poziv i dalje otvoren

Link na izvornu vijest


Na
blagdan
Obraćenja
Sv.
Pavla,
25.
siječnja,
istoimeni
je
Katolički
školski
centar
u
Zenici
proslavio
svoj
Dan.
Svetu
misu
u
crkvi
Sv.
Ilije,
nakon
koje
je
uslijedila
svečana
akademija,
predslavio
je
vrhbosanski
nadbiskup
mons.
Tomo
Vukšić,piše

Nedjelja.ba.


U
crkvenom
zdanju,
koje
je
nacionalni
spomenik
BiH
izgrađen
1910.
prema
projektu
 Josipa Vancaša i
stavljen
pod
nebesku
zaštitu
Sv.
Ilije,
a
nalazi
se
tik
do
zgrade
škole
KŠC-a,
okupilo
se
mnoštvo
učenika,
djelatnika
i
prijatelja
ove
odgojno-obrazovne
ustanove.


Uz
nadbiskupa
koncelebriralo
je
18
svećenika,
među
kojima
su
bili:
ravnatelj
 vlč.
Vlatko
Rosić
 i
župnik
 fra
Marko
Kepić
 koji
je
na
početku
u
kratkim
crticama
govorio
o povijesti
župe,
odnosno
dolasku sestara
Klanjateljica
Krvi
Kristove
u
Zenicu
u
kolovozu
1903.
na
poziv
tadašnjeg
župnika 
fra
Filipa
Dujmušića 
koji
je
zemljište
u
središtu
Zenice
za
buduću
crkvu
kupio
od
izvijesnoga
 Osmanage Mehmedića,
dok
drugi
nitko
nije
htio
prodati. 

Čestitao
je
sestrama
120.
obljetnicu
njihova
djelovanja
u
ovoj
vjerničkoj
zajednici
te
iskazao
pozdrave
i
dobrodošlicu
nazočnima,
poglavito
nadbiskupu
Tomi.


Oglas


Na
putu
obraćenja 

U
prigodnoj
homiliji
mons.
Vukšić
je
govorio
o
važnosti
obraćenja
i,
baš
poput
Pavla,
ustrajnosti
u
tom
obraćenju.
Kazao
je
kako
je
tu
riječ
o
trajnom
obraćenju,
što
je
slučaj
i
kod
drugih
svetaca,
te
se
jedino
tako
može
ispravno
živjeti
kršćanska
duhovnost.
“Nije
moguće
prakticirati
kršćansku
duhovnost
u
životu
bez
barem
početnog
obraćenja
i
bez
ponavljanja,
usprkos
padovima.
Moguće
ju
je
živjeti
samo
u
stanju
obraćenja.
Taj
događaj
i
stanje
koga
se
sjećamo
svaki
put
na
početku
sv.
mise
je
vrjednota
koja
je
silno
važna.
To
je
poduhvat
vjerojatno
teži
nego
li
ijedan
drugi,
stoga
treba
željeti
i
ustrajati
na
tom
putu
poput
Pavla
jer,
na
autentičan
način
naviještati
Evanđelje
po
svem
svijetu,
moguće
je
samo
iz
stanja
obraćena
srca,
iz
trajne
želje
da
se
bude
sličan
Isusu
i
svetcima
koji
su
se
njemu
suobličili”,
posvijestio
je
vrhbosanski
nadbiskup
zahvalivši
na
kraju
onima
koji
su
“više
od
stoljeća
ovdje
molili
za
milost
obraćenja,
i
obraćeni
svjedočili
ljudima
ovoga
kraja
Isusovo
Evanđelje”,
a
posebice
sestrama
za
120
godina
njihove
službe.

Na
kraju
mise
nazočnima
se
obratio
ravnatelj
Rosić
uputivši
riječi
zahvale
zaslužnima
za
organizaciju
proslave.

Misno
slavlje
pjevanjem
i
sviranjem
animirao
je
školski
zbor
pod
ravnanjem prof.
Davorina
Bošnjakovića
.


Oglas






Nadahnjivati
se
primjerom
Sv.
Pavla

Poslije
mise,
proslava
je
nastavljena
u
amfiteatru
škole.
Nazočne
goste,
među
kojima
su
bili
ravnatelji
i
predstavnici
ostalih
Katoličkih
školskih
centara
u
BiH,
pozdravio
je
vlč.
Rosić
koji
je,
uz
ostalo,
istaknuo
kako
je
blagdan
obraćenja
Sv.
Pavla
prigoda
zahvaliti
Bogu
za
sva
dobročinstva
kojima
obasipa
ovaj
Centar,
ali
i
proslaviti
sve
uspjehe
ove
odgojno-obrazovne
ustanove.
„Prigoda
je
to
i
zastati
i
promisliti
jesmo
li
još
ostali
na
pravome
putu,
ili
smo
se
negdje
uz
put
izgubili
u
bespućima
ovozemaljskoga
života
(…)
Jer
dok
mlade
ljude
učimo
idealima,
moramo
se
odreći
svojih
zabluda
koje
nam
priječe
biti
slobodni
ljudi.
Sv.
Pavao
je
primjerom
svoga
života
a
napose
svojim
poslanicama,
pokazao
što
znači
biti
potpuno
slobodan
od
svega
ovozemaljskoga
i
pripadati
samo
Bogu,
a
davati
se
u
službu
čovjeku“,
rekao
je
ravnatelj
te
naglasio
kako,
nadahnjujući
se
na
primjeru
apostola
Pavla,
valja
promicati
vrjednote:
ljubav
prema
Bogu,
bratu
čovjeku
i
Domovini.
„Stoga
koliko
se
god
teško
činilo
i
koliko
god
nam
nedostajalo
razloga
za
optimizam
u
današnjem
vremenu
i
prostoru,
potrebno
je
pronaći
snage,
ako
ne
zbog
nas
samih,
onda
svakako
zbog
naših
učenika,
kojima
je
potrebna
naša
pomoć
i
zaštita“,
poručio
je
vlč.
Rosić
uputivši
zahvalu
svima
koji
su
doprinijeli
proslavi
Dana
zeničkog
KŠC-a.Uslijedili
su
glazbeni
i
scenski
nastupi
učenika: Maje Adilović na
gitari
Ajlin-Annam
Isaković
 na
klaviru
te
predstava Izvan
granica
sigurnosti 
u
izvedbi
učenika
osnovne
škole
a
pod
vodstvom
nastavnice Janje Jaković.
Osim
njih
tijekom
akademije
nastupili
su
još:
mažoretkinje
pod
stručnim
vodstvom prof. Lidije Solo te
zbor
pod
ravnanjem
prof.
Bošnjakovića.

Na
kraju
je
nadbiskup
Tomo
uručio
prigodne
darove
djelatnicama
koje
odlaze
u
mirovinu:
profesorici
kemije Oliveri Zubak te
spremačici Gordani Babić. 

Nakon
svečanosti,
koja
je
zaključena
pjesmom Beliver banda Imagine Dragons u
izvedbi Nore SarajlićTamare Stijović i Minje Mijatović te
mažoretkinja,
uslijedio
je
domjenak
za
zvanice
u
prostorijama
škole.
Nazočni
su
također
mogli
pogledati
izložbu
koju
su
pripremile
Klanjateljice
Krvi
Kristove
u
prihodi
120.
obljetnice
dolaska
njihove
družbe
u
Zenicu.


Oglas

Inače,
Katolički
školski
centar Sv.
Pavao 
u
Zenici
osnovan
je
1995.,
kao
drugi
po
redu
u
Sustavu
katoličkih
škola
za
Europu
na
teritoriju
BiH.
Nastao
je
na
temelju
Klostera
i
škole
Sv.
Pavla
sestara
Klanjateljica
Krvi
Kristove.
U
njemu
od
početka
djeluju
Osnovna
škola
i
Gimnazija,
koje
trenutno
pohađa
više
od
600
učenika.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?