Uspješni privredni susreti u Travniku: Snaga emocija i jasna vizija lokalne zajednice
Bosna
i
Hercegovina
je
otvorena
za
strana
ulaganja,
ali
da
bi
uspjeli,
ulagači
moraju
prevladati
značajne
izazove
uključujući
endemsku
korupciju,
složene
zakonske
okvire
i
strukture
vlasti,
netransparentne
poslovne
procedure,
nedovoljnu
zaštitu
vlasničkih
prava
i
slabo
pravosuđe,
sustav
pod
neprimjerenim
utjecajem
etnonacionalističkih
političkih
stranaka
i
njihovih
pokroviteljskih
mreža,
navodi
se
u
analizi
Ministarstvo
vanjskih
poslova
Sjedinjenih
Američkih
Država.
State
Department
u
izvještaju
o
investicijskoj
klimi
u
Bosni
i
Hercegovini
dodaje
i
da
BiH
nudi
liberalan
trgovinski
režim.
“Njena
pojednostavljena
porezna
struktura
jedna
je
od
najnižih
u
regiji
(17
posto
PDV-a
i
10
posto
paušalnog
poreza
na
dohodak),
ali
poslodavci
snose
veliki
teret
vlade
za
socijalne
doprinose.
Značajno
iseljavanje
radne
snage
stvorilo
je
izazove
pri
zapošljavanju.
Više
od
550
poduzeća
u
državnom
vlasništvu
i
prenapuhani
javni
sektor
istiskuju
privatni
sektor”,
navodi
se
u
izvještaju.
Dodaju
da
složene
institucionalne,
političke
i
teritorijalne
strukture
BiH
kompliciraju
gospodarsko
okruženje
zemlje
i
odvraćaju
strane
ulagače.
“Etničke
napetosti
su
visoke
dok
se
etnonacionalističke
političke
vođe
bore
da
osiguraju
ili
zadrže
kontrolu
nad
određenim
institucijama.
U
tom
kontekstu,
institucije
na
državnoj
razini
postigle
su
mali
napredak
u
provođenju
potrebnih
reformi
za
jačanje
poslovnog
okruženja.
BiH
je
postala
kandidat
za
članstvo
u
Evropskoj
uniji
2022.
godine,
a
Europsko
vijeće
je
u
ožujku
2024.
odobrilo
otvaranje
pristupnih
pregovora
uz
uvjet
da
BiH
ispuni
određene
dodatne
korake.
Odluka
je
široko
priznata
kao
politička,
a
ne
kao
odraz
značajnog
napretka
u
potrebnim
reformama.
BiH
nije
članica
Svjetske
trgovinske
organizacije
(WTO)”,
piše
u
izvještaju.
Potezi
entiteta
Republike
Srpske
da
protuustavno
preuzme
kontrolu
nad
državnom
imovinom
i
sve
češće
prijetnje
predsjednika
RS
Milorada
Dodika
da
će
odvojiti
RS
od
BiH
također
su
povećali
napetosti,
tvrdi
State
Department.
“Ove
radnje,
u
kombinaciji
s
prijetnjama
RS
da
će
se
povući
iz
državnih
institucija
i
formirati
paralelna
tijela
na
entitetskoj
razini,
kao
što
je
Agencija
za
lijekove
i
medicinsku
opremu
RS,
prijete
stvaranjem
pravnih
nejasnoća
koje
dodatno
kompliciraju
poslovno
okruženje,
remete
gospodarstvo
i
koče
ulaganja”,
piše
u
izvještaju.
Upozorava
se
da
bi
ulagači
trebali
provesti
odgovarajuću
dubinsku
analizu
–
to
uključuje
izbjegavanje
izlaganja
pojedincima
i
subjektima
pod
sankcijama
SAD
i
pojašnjavanje
prava
vlasništva
nad
zemljom
i
statusa
podnacionalnih
institucija
kako
bi
se
izbjeglo
uplitanje
u
potencijalno
nezakonite
ili
neustavne
aranžmane.
Pozivaju
se
potencijalni
investitori
da
pročitaju
pravne
preglede
i
izjave
visokog
predstavnika.
“Gospodarstvo
BiH
bilježi
niže
razine
ekonomskog
rasta
u
odnosu
na
konkurente
u
regiji.
Prema
procjenama
Svjetske
banke,
očekuje
se
da
će
realni
BDP
porasti
za
2,8
posto
u
2024.
i
3,4
posto
u
2025.
Gospodarstvo
BiH
nije
osjetilo
značajne
izravne
učinke
ruskog
agresorskog
rata
protiv
Ukrajine
i
pokazuje
otpornost
u
teškom
okruženju
potpomognut
višim
realnim
plaćama,
kontinuiranom
političkom
podrškom,
blagim
oporavkom
privatnih
ulaganja
i
turizma”,
navodi
se
u
analizi.
Unatoč
tome,
dodaju,
izgledi
gospodarskog
oporavka
bili
su
ometeni
pogoršanjem
vanjskog
okruženja,
povišenom
inflacijom
i
strožim
komercijalnim
uvjetima
financiranja.
“Unatoč
blizini
EU,
napretku
na
putu
ka
EU
i
tradicionalnim
trgovinskim
vezama
sa
zemljama
EU,
razina
izravnih
stranih
ulaganja
je
vrlo
niska.
Kao
primarni
razlozi
ističu
se
politička
trvenja
i
nestabilnost,
slab
pravosudni
sistem,
endemska
korupcija
te
složen
i
fragmentiran
pravni
i
regulatorni
okvir.
Rascjepkana
vlada
BiH
nema
ni
kapacitet
ni
političku
volju
da
se
posveti
pružanju
odgovarajućih
poticaja
ili
zdravog
poticajnog
okruženja
za
ulagače”,
piše
u
izvještaju.
Napominju
da
se
poduzeća
koja
žele
poslovati
u
cijeloj
BiH
suočavaju
s
tehničkim
i
administrativnim
preprekama
i
često
moraju
dobiti
iste
licence
ili
dozvole
u
svakom
entitetu
i
plaćati
niz
različitih
poreza
i
naknada.
“Između
1994.
i
2023.
godine
u
BiH
je
stiglo
oko
deset
milijardi
dolara
FDI.
Prvih
pet
investitora
u
BiH
su
Austrija,
Hrvatska,
Srbija,
Slovenija
i
Njemačka.
Zajedno,
ove
zemlje
predstavljaju
61
posto
ukupnih
FDI
u
BiH.
Glavni
sektori
za
FDI
u
BiH
su
proizvodnja,
bankarstvo,
trgovina
i
telekomunikacije.