Na Groblju mira postavljeno 11.000 križeva, najviše do sada iz Bosanske Posavine

Na Groblju mira postavljeno 11.000 križeva, najviše do sada iz Bosanske Posavine

Link na izvornu vijest

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma na Groblju mira nedaleko od Mostara sutra će se održati komemoracija za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, a neposredno prije tog događaja potpisan je ugovor o dodjeli 700.000 KM za nastavak izgradnje jedinstvenog spomen-kompleksa u kojem će biti postavljeno 50.000 križeva za žrtve. Program počinje molitvom, slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća te sveta misa koju će predslaviti provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Ekskluzivno donosimo fotografije izgleda sljedeće faze, ali i kako bi memorijalni kompleks trebao izgledati jednom kada bude u cijelosti izgrađen.

Do sljedeće godine

A to je proces koji će potrajati s obzirom na to da se još prikupljaju podaci o žrtvama, provjeravaju sve pojedinosti te postavljaju bijeli križevi u spomen na njihovu smrt. Kako nam je potvrdio voditelj Pododjela za Drugi svjetski rat i poraće GV-a HNS-a BiH Mile Pušić, sljedeća faza bit će natkrivanje središnjeg trga oko crkvice, gdje se održavaju komemoracije i svete mise, kao i popločavanje trga. Bit će pokriveno oko 700 četvornih metara visećom eliptičnom konstrukcijom koja će ujedno biti zaštita ljeti od vrućina, ali i od oborina. – Radovi na tom dijelu počet će odmah nakon komemoracije. Plan je središnji trg temeljito urediti za sljedeću godinu uoči obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma – rekao je Pušić za Večernji list. On je nedavno s državnim tajnikom Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom potpisao ugovor kojim je iz hrvatskoga proračuna za sljedeću fazu izdvojeno 350.000 eura, odnosno oko 700.000 maraka. U odluci hrvatske Vlade objašnjeno je kako se novac izdvaja za memorijalni centar Groblje mira koji, uz sakralnu, uključuje i kulturnu dimenziju te se nalazi u izdvojenom prirodnom amfiteatru u mjestu Bile, nadomak gradova Široki Brijeg i Mostar. Taj je projekt proglašen od posebnoga interesa, a za cilj ima promicati istinu o povijesnim događanjima, ali i njegovati kulturu sjećanja na brojne hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini. U tu svrhu podignuti su bijeli križevi s podacima o žrtvama, razvrstani u polja, redove i redne brojeve radi lakšeg pronalaženja, a podaci su dostupni i na mrežnoj stranici Groblja mira. Izgradnja memorijalnog centra Groblje mira podijeljena je u pet faza, od kojih su dvije već završene te su stvoreni preduvjeti za treću fazu, a to je uređenje središnjeg dijela ispred crkvice i spomenika, navodi se u odluci. Projekt izgradnje Groblja mira vodi Udruga “Mir International” s Pododjelom za Drugi svjetski rat i poraće Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i povjerenstvima za popis žrtava svih općina u Bosni i Hercegovini. Važno je naglasiti kako se projekt izgradnje Groblja mira Bile odnosi na cijelu Bosnu i Hercegovinu te skrbi o evidencijama žrtava sa svih područja Bosne i Hercegovine, objasnili su.

Križevi bez imena

Do sada je u spomen-kompleksu postavljeno 11.000 bijelih križeva s imenima i prezimenima žrtava. Najviše, prema podacima koje su nam predstavili, je postavljeno križeva žrtava s područja Bosanske Posavine. Više od 2600. Točnije, 2636 križeva. A iz Posavine ih je najviše iz Donjeg Svilaja – 295 križeva te Vrbovca, Gornjeg Svilaja. Iz Hercegovine prednjači Široki Brijeg sa 780 podignutih križeva za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, slijedi Čitluk s 599 križeva, Tomislavgrad je podigao 475 križeva za svoje žrtve. Označeni su križevi za 289 žrtava s područja Ljubuškog te po 253 s područja Mostara i Posušja. U kompleksu je već postavljeno oko 220 križeva za ubijene svećenike, redovnike i redovnice. Za mjesto Krnjeuša, u kojem su četnici 1941. godine pobili 278 civila, među kojima je i osmero djece rođene te iste godine, podignuti su križevi. Jedno čak nije imalo ime. U spomen-kompleksu planira se izgraditi i jezero, a u središtu je križ s grbom Hrvata iz BiH. Prema riječima Mile Pušića, posebna općinska povjerenstva prikupljaju podatke o žrtvama, no u onim mjestima u kojima gotovo više i nema Hrvata katolika taj je posao preuzela Udruga “Mir International” koja će nastojati doći do svakog imena žrtve i sve provjeriti u crkvenim knjigama. On očekuje kako će ovaj posao trajati godinama, zapravo, ostati trajna briga. Ključni poticaj za izgradnju ovoga kompleksa stigao je nakon što su općinska povjerenstva diljem BiH i Hrvatske počela istraživati žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. Ovaj projekt dio je jedne šire priče koja je realizirana na prijedlog biskupa dr. Mile Bogovića kada je osnovana Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. U BiH taj posao vodi fra Miljenko Stojić s procesom dokazivanja mučeništva hercegovačkih franjevaca “Fra Leo Petrović i 66 subraće”.

Objava Na Groblju mira postavljeno 11.000 križeva, najviše do sada iz Bosanske Posavine pojavila se prvi puta na Posušje.info.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?