Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Valentin Inzko, uputio je oštro upozorenje da bi svako slabljenje Ureda visokog predstavnika (OHR), bilo smanjenjem ovlasti ili vremenskim ograničavanjem mandata, moglo dovesti do nove nestabilnosti u zemlji. Njegovo upozorenje dolazi uoči ključnog dvodnevnog zasjedanja Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu, gdje će se od 3. do 4. lipnja raspravljati o budućnosti međunarodne supervizije u BiH, posebno nakon najavljenog odlaska sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U međunarodnim i domaćim političkim krugovima intenzivno se raspravlja o mogućim promjenama u ulozi OHR-a, uključujući prijedloge za vremensko ograničenje mandata i smanjenje bonskih ovlasti, koje visokom predstavniku omogućuju nametanje odluka i intervencije u političkim blokadama. Inzko smatra da bi takav potez otvorio prostor za dodatnu destabilizaciju, naglašavajući da samo postojanje bonskih ovlasti, iako se rijetko koriste, predstavlja važnu garanciju protiv osporavanja ustavnog poretka. Bez učinkovitih instrumenata, upozorava Inzko, OHR bi mogao postati tek promatrač događaja koje je osnovan spriječiti, dodatno ohrabrujući političke aktere koji zagovaraju smanjenje nadležnosti države ili blokiraju rad zajedničkih institucija.
Stavovi međunarodnih partnera o budućnosti OHR-a su podijeljeni. Prema medijskim navodima, Sjedinjene Američke Države podupiru postupno okončanje dugotrajnog međunarodnog protektorata kroz vremensko ograničavanje mandata i smanjenje ovlasti visokog predstavnika. S druge strane, unutar Europske unije postoje različita mišljenja, pri čemu dio država članica zagovara nastavak međunarodne supervizije uz određene prilagodbe postojećeg okvira.
Podijeljeni su i stavovi domaćih političkih predstavnika. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izrazila je mišljenje da nastavak nametanja odluka međunarodne zajednice ne pridonosi rješavanju političkih problema, već domaćim političarima pruža izgovor za izostanak dogovora. Srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ističe da je zatvaranje OHR-a prioritet te da pitanje nasljednika sadašnjeg visokog predstavnika nije od presudne važnosti. U raspravu se uključila i Islamska zajednica u BiH, upozorivši da bi ograničavanje mandata visokog predstavnika moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju političkoj stabilnosti zemlje, te smatraju da međunarodni nadzor treba ostati prisutan sve dok ne budu provedene ključne reforme i postignut širi institucionalni dogovor.
U međuvremenu, u javnosti se već spominju i mogući kandidati za novog visokog predstavnika, uključujući talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija kao jednog od vodećih kandidata, dok Francuska i Velika Britanija navodno podržavaju francuskog diplomata Renea Trocaza. Očekuje se da će zaključci zasjedanja PIC-a imati značajan utjecaj na političku budućnost Bosne i Hercegovine, njezin europski put te odnose između domaćih vlasti i međunarodne zajednice.
