Inspekcija
Ministarstva
zdravstva
lani
je
otkrila
niz
liječnika
u
Zagrebu
i
Splitu
koji
rade
kod
privatnika
u
radno
vrijeme
ili
bez
odobrenja,
bolničke
uprave
tvrde
da
nisu
uočili
nepravilnosti,
a
kandidatkinja
za
ministricu
zdravstva
Irena
Hrstić
najavljuje
promjene
i
nove
kriterije.

Hrstić
je
izjavila
da
se
donijeti
nova
jasna
pravila
za
dopunski
rad
liječnika
koji
će
u
matičnoj
kući
morati
ispuniti
sve
obaveze
da
bi
mogli
raditi
i
privatno.

Inspekcija
Ministarstva
zdravstva
lani
je
obavila
42
nadzora
privatnika
te
utvrdila
da
u
zagrebačkom
i
splitskom
KBC-u
niz
liječnika
u
redovno
radno
vrijeme
nije
bio
na
radnom
mjestu
ili
je
bez
dopuštenja
radio
i
u
privatnoj
klinici.

U
Zagrebu
je
u
tom
periodu
utvrđeno
sedam
težih
povreda
iz
radnog
odnosa
–
šest
se
odnosilo
na
rad
bez
odobrenja
i
na
rad
tijekom
radnog
vremena
u
privatnoj
ustanovi,
a
zabilježen
je
i
jedan
slučaj
odsutnosti
s
posla
u
radno
vrijeme.

U
Splitu
je
utvrđeno
12
prekršajnih
postupaka
i
18
težih
povreda
obaveza
iz
radnog
odnosa
koje
su
se
odnosile
na
rad
bez
odobrenja
i
rad
tijekom
radnog
vremena
u
privatnoj
ustanovi
te
još
tri
za
odsutnost
s
posla
u
radno
vrijeme.

Za
sve
navedene
liječnike
pokrenuti
su
prekršajni
postupci
kod
nadležnih
prekršajnih
sudova
a
Zakon
o
zdravstvenoj
zaštiti
propisuje
kaznu
od
1320
do
6630
eura
za
obavljanje
poslova
u
privatnoj
ustanovi
bez
odobrenja.

Hina
je
poslala
upite
u
niz
bolnica
o
broju
liječnika
s
dopusnicama,
listama
čekanja
na
ortopedske
zahvate,
kao
i
eventualnim
zloupotrebama
dvojnog
rada.
U
svim
se
pristiglim
odgovorima
ističe
se
kako
nisu
uočene
nikakve
nepravilnosti
kao
ni
slanja
pacijenata
u
privatne
klinike
kako
bi
tamo
obavili
uslugu
koja
im
je
u
bolnici
nedostupna.

Prema
dobivenim
odgovorima,
u
velikih
zdravstvenim
ustanovama
u
prosjeku
oko
petine
liječnika
ima
dozvolu
ravnatelja
za
dopunski
rad.

Bolnice:
Nisu
uočene
nepravilnosti

U
KBC-u
Rijeka
tako
radi
739
liječnika,
a
njih
97
ima
izdanu
suglasnost
za
rad
izvan
matične
ustanove.
Kažu
kako
nadzor
obavljaju
voditelji
svake
jedinice
i
oni
daju
suglasnost
za
svakog
djelatnika
na
temelju
ispunjavanja
obaveza
na
radnom
mjestu.
U
2024.godini
nisu
zaprimili
ni
jednu
informaciju
da
je
itko
od
njihovih
liječnika
radio
u
drugoj
ustanovi
bez
potrebnog
odobrenja.

U
KBC-u
Osijek
od
ukupno
590
liječnika
njih
116
radi
i
privatno.
Kažu
kako
se
stalno
vrši
nadzor
da
li
se
uredno
izvršavaju
radni
zadaci.
Također,
 prema
evidenciji
uprave
ni
jedan
šef
klinike
ili
zavoda
nema
privatnu
zdravstvenu
ustanovu.

U
KBC-u
Sestre
milosrdnice
radi
797
liječnika,
od
toga
njih
159
ima
odobrenje
za
dopunski
rad.
Među
njima
je
najviše
ginekologa
i
radiologa.
Nepravilnosti
u
toj
bolnici
nisu
do
sada
utvrdili.
Primjerice,
u
njihovoj
Klinici
za
traumatologiju
radi
27
ortopeda,
a
pet
ih
ima
dozvolu
za
rad
izvan
punog
radnog
vremena.
Na
listi
čekanja
za
nehitne
operacije
imaju
1600
pacijenata,
a
čeka
se
oko
godinu
i
pol
dana.

U
KBC-u
Zagreb
odobrenje
imaju
172
od
ukupno
1220
liječnika,
a
među
njima
je
najviše
internista.
Također
kažu
da
nije
utvrđeno
da
netko
od
zaposlenih
liječnika
radi
privatno
bez
odobrenja.
 U
njihovoj
Klinici
za
ortopediju
zaposleno
je
18
ortopeda
a
12
ih
ima
odobrenje
za
rad
i
u
privatnim
ustanovama.

U
KBC-u
Split
zaposleno
je
949
liječnika,
dozvolu
za
dopunski
rad
ima
ih
209.
Među
njima
je
45
šefova
klinika,
zavoda
ili
odjela,
a
kod
privatnika
najviše
rade
njihovi
radiolozi.
Na
Zavodu
za
ortopediju
i
traumatologiju
trenutno
radi
22
specijalista,
a
njih
šest
ima
dozvolu
za
rad
u
privatnom
sektoru.
Na
listi
čekanja
za
ugradnju
endoproteze
kuka,
ramena
ili
koljena
u
tom
KBC-u
trenutno
je
247
pacijenata.

Iz
KB-a
Sveti
Duh
navode
da
imaju
89
liječnika
koji
rade
i
privatno,
a
najviše
ih
je
među
ginekolozima,
kirurzima,
internistima
i
oftalmolozima.
Primjerice,
od
osam
ortopeda,
sedam
ih
radi
i
privatno.
Na
razini
bolnice
ne
provodi
se
nadzor
ispunjavaju
li
sve
obaveze
prema
matičnoj
ustanovi.

 U
KB-u
Dubrava
104
liječnika
ima
odobrenje,
a
u
Merkuru
 51.
Na
upit
vezan
za
liste
čekanja
na
elektivne
operativne
zahvate
u
Dubravi
nisu
konkretno
odgovorili.
Kažu
da
im
 se
lista
čekanja
mijenja
iz
dana
u
dan
ovisno
o
priljevu
novih
traumatoloških
bolesnika
kao
i
o
raspoloživosti
operacijskih
dvorana.

Iz
KB
Merkura
su
pak
poručili
da
je
među
specijalistima
koji
rade
privatno
najviše
ginekologa
i
radiologa.

U
jednoj
od
manjih
bolnica
–
koprivničkoj
Općoj
bolnici
„Dr.
Tomislav
Bardek“
zaposleno
je
157
liječnika,
a
privatno
ih
radi
28,
najviše
psihijatara.

Plaće
u
javnom
zdravstvu
rasle
i
do
36
posto

S
obzirom
da
su
ove
godine
u
javnom
zdravstvu
plaće
povećane
u
rasponu
od
6
do
35,8
posto,
ravnateljica
gospićke
bolnice
Sandra
Čubelić
kaže
kako
prosječna
plaća
50-godišnjeg
specijalista
sa
8-9
dežurstava
mjesečno
sada
iznosi
oko
5000
eura.
U
ekstenzivnim
situacijama
dogodi
se
i
da
netko
zaradi
9000
eura,
ali
to
je
izvanredno,
dodaje.

Šefovi
odjela
imaju
manje
koeficijente
od
specijalista
savjetnika
i
zapravo
kao
radnici
biraju
povoljnije
uvjete
za
sebe
tako
da
zapravo
odbijaju
koeficijent
šefa
odjela.
U
gospićkoj
bolnici
samo
jedan
liječnik
radi
kod
privatnika,
kazala
je
Čubelić.

Podaci
Fine
pokazuju
da
privatni
zdravstveni
sektor
raste
iz
godine
u
godinu
pa
je
tako
u
2022.
godini
poslovalo
1706
poduzetnika
u
zdravstvu
s
10.691
zaposlenim
a
lani
se
taj
broj
popeo
na
1776
poduzetnika
 i
11.315
zaposlenih.

Godišnja
izvješća
o
njihovu
poslovanju
govore
da
su
ukupni
prihodi
poduzetnika
u
zdravstvu
u
2023.
godini
iznosili
su
649,6
milijuna
eura,
a
u
2022.
godini
764,6
milijuna
eura.

U
2022.
godini
na
prvom
je
mjestu
bila
Specijalna
bolnica
Radiochirurgia
Zagreb
(160,7
milijuna
kuna
ukupnih
prihoda
i
52,4
milijuna
kuna
dobiti),
a
slijede
Klinika
za
kardiovaskularne
bolesti
Magdalena
i
Poliklinika
Medikol.

HZZO:
Privatnicima
lani
90
milijuna
eura

Hrvatski
zavod
za
zdravstveno
osiguranje
(HZZO)
ima
317
ugovora
s
privatnim
zdravstvenim
ustanovama.
Među
njima
su
84
poliklinike,
pet
specijalnih
bolnica,
128
privatnih
ordinacija
i
laboratorija,
75
ustanova
za
fizikalnu
terapiju
u
kući
i
25
privatnih
praksi
za
fizikalnu
terapiju
u
kući.

U
2023.
godini
trošak
privatnih
ustanova
i
bolnica
u
privatnom
vlasništvu
iznosio
je
90
milijuna
eura,
kažu
u
Zavodu.

Izvršenje
financijskog
plana
HZZO-a
te
je
godine
iznosilo
5,1
milijardi
eura,
tako
da
je
udio
privatnika
u
financijskom
planu
iznosio
1,76
posto.

Na
prvom
mjestu
po
poslovanju
s
HZZO-om
lani
je
bila
 Specijalna
bolnica
Radiochirurgia
Zagreb
kojoj
je
HZZO
isplatio
gotovo
18
milijuna
eura
za
obavljene
usluge,
slijedi
poliklinika
Medikol
s
gotovo
12
milijuna
eura
 pa
Poliklinika
za
hemodijalizu
Avitum
s
blizu
tri
milijuna
eura.
HZZO
je
stavio
na
popis
privatnu
bolnicu
Magdalenu
koja
se
nalazi
u
Mreži
javne
zdravstvene
službe,
a
lani
je
od
HZZO-a
dobila
 19,7
milijuna
eura.

UHZZO-
ističu
kako
uputnice
jednako
vrijede
za
javne
i
privatne
ustanove
koje
imaju
ugovor
s
HZZO-om,
koji
svima
izvršenu
uslugu
plaća
po
istoj
cijeni.

Uskoro
nova
ministrica
Irena
Hrstić
kao
jedan
od
svojih
prvih
poteza
najavila
je
upravo
je
jasno
definiranje
odnosa
javnog
i
privatnog,
naglasivši
kako
i
sada
manje
od
dva
posto
financijskih
sredstava
HZZO-a
odlazi
privatnim
bolnicama
i
poliklinikama.

Hrstić:
Uskoro
revidirani
pravilnik

Najavila
je
kako
će
revidirani
pravilnih
o
dopunskom
radu
uskoro
ugledati
svjetlo
dana
kako
bi
se
spriječila
zloupotreba
privatnog
na
račun
javnog
zdravstva.

Pravilnikom
iz
2015.
godine
bilo
je
propisano
da
liječnici
iz
javnog
zdravstva
ne
mogu
raditi
privatno
ako
su
liste
čekanja
duže
od
60
dana,
no
2016.
godine
ta
se
odredba
ukinula
i
tako
je
ostalo
do
danas.

U
prošlogodišnjim
zakonskim
izmjenama
navodi
se
da
poslodavac
može
dati
odobrenje
za
dopunski
rad
predstojnicima
klinika
i
pročelnicima
zavoda
samo
ako
to
ne
uzrokuje
probleme
u
organizaciji
rada
i
ne
narušava
medicinski
prihvatljivo
vrijeme
za
pružanje
dijagnostičkih
i
terapijskih
postupaka.
Ali
te
su
odredbe
samo
načelne.

U
slučaju
da
su
liste
čekanja
u
nekoj
bolnici
postale
predugačke,
ministar
može
zatražiti
od
ravnatelja
uskratu
i
opoziv
izdanih
odobrenja
dok
se
situacija
ne
normalizira.

Zakonom
se,
također,
propisuje
da
ravnatelji,
predstojnici
i
drugi
upravljački
kadar,
ne
može
otvoriti
vlastitu
privatnu
zdravstvenu
ustanovu.

U
Ministarstvu
su
potvrdili
i
da
je
“u
završnoj
fazi
izrade”
 nacrt
novog
pravilnika
s
pet
konkretnih
mjerila
kojima
će
se
ravnatelji
morati
rukovoditi
u
odlučivanju
o
traženju
pojedinog
liječnika
da
dodatno
radi
izvan
bolnice.
To
se
odnosi
na
radno
vrijeme,
radne
obaveze,
izvršenje
u
matičnoj
bolnici,
zatim
mjerilo
u
odnosu
na
liste
čekanja
te
u
odnosu
na
radno
iskustvo.

No,
na
pitanje
kolike
bi
to
trebale
biti
liste
čekanja
da
pojedini
liječnik
dobije
dopusnicu
za
radi
kod
privatnika,
u
Ministarstvu
još
ne
znaju
odgovor.

Ističu
samo
da
će
to
biti
transparentna
mjerila
radi
dodatne
regulacije
dopunskog
rada.
Redefinirat
će
se
prosječan
broj
usluga
koje
liječnik
treba
izvršiti
u
matičnoj
bolnici
da
bi
dobio
dopusnicu
za
rad
kod
privatnika.
Nacrt
bi
uskoro
trebao
u
javno
savjetovanje.