Dugo, toplo političko ljeto je počelo. Kampanja koja nije službeno ni počela već se itekako zahuktala. Kod Hrvata na glasove za Predsjedništvo računaju Darijana Filipović, uime HNS-a i HDZ-a BiH, te Zdenko Lučić, kandidat stranaka “petorke”, ali s ogromnim backgroundom stožerne stranke.
Kampanja još nije počela, ali zadovoljan sam reakcijama naših ljudi koji su napokon dobili priliku čuti istinu o nekim političarima i stanju u BiH. Dosta je bilo lažnih biografija, fraza i praznih obećanja.
I sami ste nedavno istaknuli da ste član HDZ-a BiH pa, hajdemo otvoreno, jeste li ovim ulaskom u aktivnu politiku ušli u bitku za preuzimanje stožerne stranke Hrvata u BiH ili vam je isključiv cilj pobjeda na izborima i ulazak u Predsjedništvo BiH?
Ja sam jedan od utemeljitelja HDZ-a BiH, a bio sam i predsjednik Mladeži te stranke, kao i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH. HDZ je bio puno više od obične stranke. Bio je to pokret za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u tadašnjoj Jugoslaviji. HDZ je najzaslužniji za osamostaljenje Republike Hrvatske, njezinu obranu i oslobađanje. Bez HDZ-a bi i sudbina BiH bila upitna, a da ne govorimo o Hrvatima u BiH. To je ono što me veže uz HDZ, ali ne za bilo kakav HDZ, već za njegovu izvornu politiku koju je definirao Franjo Tuđman. Pristupio sam HIP-u, koji je vodio Miroslav Tuđman u vremenu kada je proces tzv. detuđmanizacije zahvatio i HDZ. Što se tiče HDZ-a BiH, ta je stranka već više od dvadeset godina u rukama Dragana Čovića, koji nije sudjelovao u njezinu stvaranju niti je s nama dijelio ideje samostalne Hrvatske i samostalne i slobodne BiH. On je tada bio na suprotnim, odnosno na jugoslavenskim pozicijama. Moj cilj je pobjeda na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. I dalje ću otvoreno govoriti o svemu što je problem Hrvata u BiH, ali i BiH uopće. Smatram da će nakon toga članstvo HDZ-a na sljedećem izbornom saboru stranke izabrati sebi dostojnog predsjednika.
Mnogi komentiraju da bi ovo bila zanimljiva kampanja među Hrvatima u BiH da u utrci nije i Slaven Kovačević. Može li se dugoročno eliminirati ovakve politikante ili ovakvu politiku iz političkog procesa, pogotovo zato što se Hrvate ovdje ne pita puno, a ne vidimo da je političko vodstvo Bošnjaka osobito zainteresirano za to da preglasavanje prestane, i to ne samo u utrci za Predsjedništvo?
Hrvati u BiH predugo su taoci jednog čovjeka i njemu podložne skupine ljudi. Svaki pokušaj demokratizacije i pluralizma proglašavan je “izdajom”, “opasnošću” i slično. Što smo za ovih dvadesetak godina jednoumlja, diktature i straha dobili? Ništa dobro! Opću korupciju, nefunkcioniranje sustava, odsutnost svih kriterija vrijednosti, malodušnost, iseljavanje i propadanje. Ni najmanje ne sumnjam da će Hrvati u BiH biti puno jači i sigurniji bez Čovića i sličnih “mesija”. Što se Kovačevića tiče, on se na sudu (i to europskom sudu) zaklinjao da nije Hrvat i da su mu ugrožena građanska prava, a sada se tobože kao Hrvat kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Da u BiH ima imalo pravne države ili barem želje za pravdom, njegova bi kandidatura bila odbačena.
Ima li ovakva Bosna i Hercegovina budućnost? Već u kampanji, koja službeno nije ni počela, vidimo da se većina toga vrti oko prošlosti, dok budućnost gotovo nitko ne spominje. Je li ona toliko mračna ili nikoga za nju nije briga?
Budućnost ovakve BiH je neizvjesna i upitna, zato trebamo učiniti sve da uklonimo uzroke njezine nestabilnosti. To su, prije svega, sadašnje političke elite koje su se pokazale nesposobnima, korumpiranima i nedostojnima dužnosti koje su obnašale. Narod koji ne poznaje svoju prošlost nema budućnosti. Prošlost je važna i iz nje možemo puno toga naučiti. Na primjer, iz prošlosti SFRJ znamo da je bilo pogrešno to što je većinski srpski narod ignorirao volju i interese malobrojnijih naroda i u višenacionalnoj državi pokušao silom nametnuti svoju volju. Sjećamo se i nametanja različitih likova, poput Sejde Bajramovića u Predsjedništvo SFRJ. Jednako tako, važna je i prošlost ljudi koji vode ili žele voditi narod, u ovom slučaju hrvatski narod. Dosta je bilo hohštaplera koji su se odricali svoga identiteta i prihvaćali tuđi da bi ostvarili karijere i osobne interese. Nisu se oni promijenili, njima je i danas jedino važan njihov osobni interes, a hrvatstvo im služi samo da bi taj interes ostvarili. Što se budućnosti tiče, ona nije determinirana, ovisi o našim postupcima. Ja ću dati sve od sebe da ne bude mračna.
S političke pozicije, ali i kao netko tko dolazi iz poslovnog svijeta, kako biste unaprijedili gospodarstvo Bosne i Hercegovine?
To je pitanje za predsjedatelja Vijeća ministara, kao i za premijera Federacije BiH, ali znam da mogu puno toga učiniti na stvaranju pozitivne klime za gospodarstvo, prije svega, inzistiranjem na funkcioniranju države, odnosno njezinih institucija.
Koji su, po vama, potencijali Bosne i Hercegovine koji još nisu dovoljno iskorišteni?
BiH ima, prije svega, kvalitetne i dobre ljude, dragocjene prirodne resurse, prirodna i kulturna dobra. Ne mogu reći da to nije iskorišteno, ali je iskorišteno za osobne interese pohlepnih i bezobzirnih ljudi koji već dugo i predugo upravljaju Bosnom i Hercegovinom. Sva ta bogatstva Bosne i Hercegovine trebaju biti, prije svega, očuvana i korištena na dobrobit svih naših ljudi i svih naroda.
Neovisno o izborima u listopadu, ostajete li dugoročno u bh. politici ili ćete se ipak vratiti u “mirnije” okružje, ono političko u Hrvatskoj, gdje, ruku na srce, nema političkih anomalija i komplicirane strukture kakva postoji u BiH?
Ja sam proveo mladost u BiH, tu sam proveo cijeli rat i poratno razdoblje. Otišao sam u Hrvatsku i vratio se.
Moj politički angažman vezan je uz BiH i tu ću konstruktivno utjecati na sve pozitivne promjene. Ostajem ovdje, a poslije toga će vjerojatno biti vrijeme za mirovinu.
I za kraj, koju biste poruku poslali svojim biračima i zbog čega smatrate da zaslužujete njihov glas na općim izborima 2026.?
Kampanja i izbori tek dolaze. O tome ćemo u kampanji kada dođe vrijeme. Zato ću se opet dotaknuti prošlosti. Koliko god se to nekima ne sviđa, naša prošlost, naši životopisi govore o nama. Govore o našim idejama, vrijednostima, sposobnostima. Govore o hrabrosti ili kukavičluku, o dosljednosti ili povodljivošću, o čvrstini ili slabošću. Moj životopis je jamstvo da dijelim vrijednosti većine našega naroda.
