NOVOIZABRANI
američki
predsjednik
Donald
Trump
ponovno
je
uzburkao
javnost
ponovivši
namjeru
preuzimanja
kontrole
nad
Grenlandom,
autonomnim
teritorijem
pod
upravom
Danske.

Na
klasičnim
zemljopisnim
kartama
ne
može
se
isprva
najjasnije
iščitati
strateška
važnost
Grenlanda.
No,
kada
pogledamo
globus,
postaje
jasno
da
je
Grenland
na
samom
sjevernom
polu
relativno
blizak
i
SAD-u
i
Rusiji
te
u
srcu
Arktika
koji
ima
sve
veći
geostrateški
značaj
u
geopolitičkom
i
ekonomskom
smislu.

Geografska
i
strateška
pozicija
Grenlanda

Grenland
je
najveći
svjetski
otok,
smješten
na
Arktiku
i
prekriven
ledom
na
oko
80%
svog
teritorija.
S
populacijom
od
samo
56.000
stanovnika,
uglavnom
autohtonih
Inuita,
najveći
broj
ljudi
živi
u
blizini
glavnog
grada
Nuuka,
na
jugozapadu
otoka.

Gospodarstvo
Grenlanda
temelji
se
na
ribarstvu,
uz
znatne
subvencije
danskog
proračuna
koje
čine
petinu
BDP-a.

Zbog
svog
položaja
na
sjevernom
polu,
Grenland
je
važan
i
Rusiji
i
SAD-u,
a
od
posebnog
su
značaja
vojne
baze,
uključujući
američku
svemirsku
bazu
Pituffik
(bivša
zrakoplovna
baza
Thule),
ključnu
za
obranu
SAD-a.

Zašto
je
Grenland
važan?

Posljednjih
godina
interes
za
prirodne
resurse
Grenlanda,
poput
minerala
rijetkih
zemalja,
urana
i
željeza,
dodatno
je
porastao.
Globalno
zagrijavanje
uzrokuje
topljenje
leda,
čime
se
otvaraju
nove
mogućnosti
za
rudarsku
industriju.

Prema
riječima
Marca
Jacobsena,
izvanrednog
profesora
Kraljevskog
danskog
koledža
za
obranu,
svemirska
baza
Pituffik
neizmjerno
je
važna
za
obranu
SAD-a
zbog
svoje
lokacije
na
putanji
potencijalnih
ruskih
projektila.
“Ako
bi
Rusija
lansirala
projektile
prema
SAD-u,
najkraći
put
prolazio
bi
preko
Sjevernog
pola
i
Grenlanda”,
objašnjava
Jacobsen.

Nove
pomorske
rute

Godine
2023.
danska
vlada
objavila
je
izvješće
u
kojem
se
detaljno
opisuje
potencijal
Grenlanda
kao
bogatog
nalazišta
vrijednih
minerala.
Arktički
otok
ima
“povoljne
uvjete
za
formiranje
taloženja
ruda,
uključujući
mnoge
kritične
sirove
minerale”.

Topljenje
leda
na
Arktiku
također
otvara
novu
stratešku,
geopolitičku
prednost
–
kraće
i
učinkovitije
pomorske
rute.
Primjerice,
navigacija
kroz
Arktičko
more
od
zapadne
Europe
do
istočne
Azije
je
oko
40
posto
kraća
u
usporedbi
s
plovidbom
kroz
Sueski
kanal.
Promet
brodova
na
Arktiku
već
je
porastao
za
37
posto
u
proteklom
desetljeću,
prema
nedavnom
izvješću
Arktičkog
vijeća.

Kina
je
pokazala
značajan
interes
za
novu
rutu
kroz
Arktik,
a
u
studenom
su
Kina
i
Rusija
dogovorile
suradnju
na
razvoju
arktičkih
pomorskih
ruta.

“To
je
autocesta
od
Arktika
do
Sjeverne
Amerike”

Trump
je
više
puta
klimatske
promjene
nazvao
“prevarom”.
No
jedan
od
njegovih
bivših
savjetnika
za
nacionalnu
sigurnost
Robert
C.
O’Brien
sugerirao
je
da
je,
među
ostalim,
upravo
zbog
posljedica
tih
promjena
Trump
i
zainteresiran
da
Grenland
postane
teritorij
SAD-a.

“Grenland
je
autocesta
od
Arktika
sve
do
Sjeverne
Amerike,
do
Sjedinjenih
Država”,
rekao
je
za
Fox
News.
“Strateški
je
vrlo
važan
za
Arktik,
koji
će
biti
kritično
bojno
polje
budućnosti
jer,
kako
klima
bude
postajala
toplija,
Arktik
će
biti
put
koji
će
možda
smanjiti
korištenje
Panamskog
kanala”,
dodao
je.

Povijesne
težnje
SAD-a
prema
Grenlandu

Trumpove
ambicije
nisu
presedan.
Još
1867.
godine,
nakon
kupnje
Aljaske
od
Rusije,
američki
državni
tajnik
William
H.
Seward
pregovarao
je
o
kupnji
Grenlanda,
no
bez
uspjeha.
Godine
1946.
SAD
je
ponudio
100
milijuna
dolara
za
otok,
no
Danska
je
odbila
ponudu.

Tijekom
prvog
mandata
Trump
je
2019.
godine
ponovno
iznio
prijedlog
o
kupnji
Grenlanda,
koji
su
danska
i
grenlandska
vlada
jednoglasno
odbacile
uz
poruku:
“Grenland
nije
na
prodaju.”

Danas
se
situacija
dodatno
komplicira
zbog
prisutnosti
Kine
i
Rusije,
koje
intenziviraju
svoje
vojne
aktivnosti
u
arktičkoj
regiji.
Lars
Løkke
Rasmussen,
danski
ministar
vanjskih
poslova,
izjavio
je
da
Danska
prepoznaje
“legitimne”
interese
SAD-a
te
je
spremna
na
razgovore.
“Vidimo
Rusiju
koja
se
naoružava.
Vidimo
Kinu
koja
pojačava
svoj
interes
za
Arktik”,
upozorio
je
Rasmussen.

“Trump
nas
tretira
kao
predmet
trgovine”

Danska
svejedno
odbacuje
mogućnost
prodaje
ili
predaje
otoka
SAD-u.

Mnogi
stanovnici
Grenlanda
izražavaju
zabrinutost
zbog
američkih
namjera.
Kuno
Fencker,
član
grenlandskog
parlamenta
Inatsisartut,
smatra
da
bi
nezavisni
Grenland
mogao
odlučiti
o
suradnji
s
SAD-om
u
obrambenom
smislu.

No,
mnogi
poput
Dinesa
Mikaelsena,
lokalnog
turoperatora,
protive
se
ideji
i
upozoravaju
na
opasnost
tretiranja
stanovnika
kao
“robe
koja
se
može
kupiti”.

“Trump
nas
tretira
kao
predmet
trgovine”,
izjavila
je
Aleqa
Hammond,
prva
premijerka
Grenlanda.