To je jako opasna i otrovna gamad! Pčelar upozorio na invaziju stršljena
“Ljudi ih često ne razlikuju pa kad vide sitne azijce misle da su to domaće ose ‘tavanuše’, a ne stršljeni. Moj je savjet da im ne prilaze”, napominje pčelar
“Ima ih posvuda, nema više pravila. Sve je izmaklo kontroli”, rekao je prošlog srpnja za N1 Ivica Mišin, iskusni pčelar iz Tenje pokraj Osijeka koji se već 28 godina dobrovoljno bavi uklanjanjem stršljenskih gnijezda i godišnje obavi oko tisuću intervencija. Ove godine ponovno je izvijestio je li situacija s opasnim kukcima ista ili gora nego lani. “Nenormalno je koliko ih sada ima. Svake godine sve ih je više”, kaže Mišin.
POJAVA INVAZIVNIH VRSTA
Ističe da se sve zakompliciralo pojavom invazivnih vrsta koje su gotovo potpuno potisnule domaće stršljene. “Sada na našem području imamo stršljena koji je mutant indijskog i našeg, imamo i čistokrvnog indijskog, sitnog i krupnog azijca te japanskog stršljena”, nabraja Mišin te posebno upozorava na takozvanog sitnog azijca žuto-crne boje, jer ga ljudi često zamjenjuju s domaćim osama. “Ljudi ih često ne razlikuju pa kad vide sitne azijce misle da su to domaće ose ‘tavanuše’, a ne stršljeni. Moj je savjet da im ne prilaze, da se drže što dalje i da u njihovoj blizini ne uključuju kosilice, trimere, bušilice, brusilice, motorne pile… sve što stvara buku jer ih to izaziva”.
“Stršljen azijac sitan je, ali jako opasan. Inače je sve to otrovna gamad. Naša autohtona osa zbrisana je skoro s lica zemlje, stršljeni su je uništili. Jedu i ose i pčele”, dodaje. Prema njegovim riječima, gnijezda se mogu pronaći bilo gdje, u gradskim sredinama ili na selu. Pojasnio je i gdje pojedine vrste najčešće grade svoja gnijezda. “Indijski stršljen smješta se na tavane, u pušnice, šupe i sve te pomoćne objekte u dvorištima. Sitni azijac smješta se u rolete, štukature, ukopava se u zidove, obično tamo gdje je spoj zida i prozora. Krupni azijci skrivaju se u ‘špiceve’ krovova kuća, u duplje drveta i među daske. A mutanti indijskog i našeg stršljena pretežito se zavlače u zemlju, u krtičnjake i tamo si prave gnijezda. Pa kad kosite travu i naiđete kosilicom ili trimerom na njih dogodi se, kao što se mome sinu dogodilo, da ulete u hlače”.
IMAJU SLOŽENU ORGANIZACIJU UNUTAR GNIJEZDA
Mišin također napominje da stršljeni imaju izuzetno složenu organizaciju unutar gnijezda. “Postoje čuvari, čistači i hranitelji. Inteligencija im je takoreći ljudska. Kada dođem na intervenciju obučen u jednodijelni debeli kombinezon od glave do pete, a ne stavim zaštitne naočale nego imam samo zaštitnu mrežicu preko očiju, oni osjete da tamo zračim toplinu pa se zalijeću pravo u lice pokušavajući iz žalca štrcnuti otrov u oči. Ako bi mi uštrcao otrov u oči bilo bi to isto kao da me ubo”, tumači. Nakon što ukloni gnijezdo, ono se na tom mjestu više ne bi trebalo ponovno pojaviti. “Gnijezdo našpricam peterovalentnim otrovom, skinem ga, stavim u vreću i odvezem. Onda se vratim i još jednom našpricam to mjesto otrovom koji ima karencu devet mjeseci. Svaka kiša, magla, mraz ili jutarnja rosa aktivira taj otrov i stršljen na to mjesto više ne bi trebao doći”, ističe. Dodaje i da gnijezda često dosegnu veličinu plinske boce, a zna se dogoditi i da su još veća.
The post To je jako opasna i otrovna gamad! Pčelar upozorio na invaziju stršljena first appeared on ABCportal.
