Intervju: Dr.sc Tihomir Prusina, glavni enolog Vinarije Čitluk – Sve o ovogodišnjoj berbi, vrhunskim vinima i budućnosti vinogradarstva i vinarstva u Brotnju!

Sezona berbe grožđa u Brotnju već je u punom jeku. Razgovarali smo s dr. sc. Tihomirom Prusinom, enologom Vinarije Čitluk, koji nam je otkrio izazove i prednosti koje donosi trenutna berba, s kojim izazovima su se susretali u ovoj godini, te kakvo je stanje na tržištu. Odgovore na ta pitanja, kao i mnoga druga, čitajte u nastavku.

Poštovani, na samom početku zahvaljujem što ste izdvojili vrijeme za razgovor, kako biste s našim čitateljima podijelili informacije “iz prve ruke”. Berba je kako vidimo već uveliko počela u Brotnju. Možete li nam dati svoj osvrt na to kakvo je trenutno stanje u vinogradima? 

Ono što bih ja na samom početku rekao je da su ljudi ove godine malo uranili s berbom. Pojedini su krenuli brati grožđe čak već 20.kolovoza. Ovu godinu bih mogao nazvati “normalnom godinom”, gdje je trebalo s berbom krenuti nakon 1.rujna. Imao sam dosta poziva od ljudi koji su sa berbom krenuli oko 20.-og kolovoza, kad su im šećeri bili od 16,5-17%, što znači da takvo grožđe nije tehnološki zrelo, niti je pogodno za dobra vina. U takvom slučaju trebate dodati otprilike 5-6 kilograma šećera na 100 litara mošta, što ja ne odobravam. Mi u vinariji Čitluk uvijek pratimo na našim plantažama kakve su koncentracije šećera, kiseline..I ne radimo ništa napamet! Ne vodimo se onim “Bere susjed, pa ćemo i mi”. Svi parametri se moraju pratiti. Krajem kolovoza na nekim vinogradarskim područjima loza je ubrzano dozrijevala, ali to su vrlo male površine. Vinarija Čitluk je s berbom krenula 8.rujna i mišljenja sam da je to bio pravi trenutak. Ova dva dana kiša nas je malo “pomela”. Međutim, nakon kiše, sačekajte barem dva dana, koncentracija šećera će se ponovno vratiti, jer kiša razrijedi koncentraciju šećera u moštu. Tako da, mi smo krenuli u berbu i ja sam jako zadovoljan trenutnim stanjem. Krenuli smo s berbom i u kamenim vinogradima, te je nakon jučerašnje kiše koncentracija šećera niža, ali i dalje je oko 21%, te je dobar omjer šećera i kiselina, što znači da je to tehnološki zrelo grožđe. 

Smatram da ne treba žuriti s berbom jer je ove godine grožđe izuzetno zdravo i baš iz tog razloga smatram da treba čekati pogodan trenutak. Najavljuju lijepo vrijeme idućih 10-tak dana, zašto onda ne sačekati i ostaviti grožđe na trsu, kako ne biste imali potrebu dodavati šećere i ostale dodatke. To je moje mišljenje, a ipak sam u ovom poslu dugih 40 godina. Valjda sam nešto i naučio.

O kojim količinama grožđa se radi ove godine, u odnosu na prošlu? 

Ovako, što se tiče količine grožđa, konkretno za Vinariju Čitluk mogu reći da nam je prošla godina i količinom i kvalitetom bila najbolja. Ove godine možda bude za nekih 5% manji urod, ali kvaliteta će sigurno biti dobra i približna prošlogodišnjoj, jer nismo žurili s berbom. Crno grožđe još uvijek nismo krenuli brati. To još čekamo. 

Što se tiče vremenskih prilika, koliko su kiša i vrućine ove godine utjecale na grožđe? 

Bilo je dosta teško vrijeme, ali zanimljivo je da loza unatoč takvim prilikama ipak nije venula, kako je nekad prije znala, u većini vinograda. Što se tiče ove kiše koja je pala u kolovozu, ne smatram to velikim problemom. Bilo je bitno samo odgoditi berbu i ne žuriti. Šteta je da se proizvođači ne strpe još malo, budući da se u sljedećem tjednu najavljuje lijepo vrijeme. 

Koje sorte posebno obećavaju ove godine, u smislu kvalitete i prinosa?

Žilavka, Blatina i Trnjak. To su sorte Hercegovine. Ima tu još nekih sorti, ali primarno u našoj vinariji su autohtone sorte. Ovo područje je pogodno za te sorte, te one daju odličan urod. Ima nešto Žilavke i u Makedoniji, Hrvatskoj, ali nigdje ne daje ovako dobre rezultate kao u Hercegovini. Što se tiče Blatine, dobro je da je u vinogradu sađena s nekim sortama, na primjer s Trnjkom, koji će biti oprašivač Blatine, jer je blatina funkcionalno ženski cvijet, pa joj treba oprašivač u vrijeme cvatnje. Ako Blatinu dugo držite na trsu i ona krene, kako mi to po broćanski kažemo “čerezit”na dnu, tad je zrela i tad će vam dati odlično vino. 

Što se tiče tržišta, primjećujete li neke promjene – što kupci najviše traže?

Potražnja za vinima je izuzetno velika. Vinarija Čitluk više od 50% svojih vina prodaje van granica Bosne i Hercegovine. Čak u 25 zemalja. Između ostalih tu su i susjedne zemlje, Europska unija, a izvozimo i u Ameriku. Većinom su to sve vrhunska vina. Izvoz ide odlično. Iako se tržište dosta poremetilo u odnosu na prije. 80-tih godina smo izvozili samo u Njemačku oko milijun butelja vina. Danas je to znatno manje, ali i dalje je izvoz dosta dobar. Prodaja bijelog vina ide puno bolje. Omjer je otprilike 70: 30, u odnosu na ostale, a sjećam se razdoblja kad je to bilo obrnuto. Tako da, promjena svakako ima, ali potražnja za vinom je velika. 

Utječu li klimatske promjene na vinogradarstvo u Hercegovini? 

Ja bih rekao sigurno da dosta utječu, jer evo mi se iz godine u godine susrećemo sa nekim novim izazovima. To je velik “stres” za vinovu lozu. Ukoliko nema dovoljno oborina i slično. Ono što je bitno je ne previše “otkrivati” grožđe.  To se radi tek pred berbu, skidaju se listovi,  kako bi grožđe dobilo još šećera. Grozd se hrani iz lišća fotosintezom. Novi listovi imaju proces fotosinteze, a stari listovi štite grozdove od velikih zračenja sunca. 

Kako vidite budućnost vinogradarstva u Brotnju? 

Nažalost, broj vinograda u Brotnju se smanjuje. Vidim dosta zapuštenih vinograda, i to me rastuži. Brotnjo je prepoznatljivo po vinu. Mislim da bi to trebalo tako i ostati. Pogotovo što je danas Potražnja za vinom stvarno ogromna, posebno za bijelim vinima. Neki proizvođači su svoja vina već prodali. A  ono što bih ovom prilikom htio napomenuti i mislim da je bitno za sve proizvođače vina je da bi puštanje mladih bijelih vina u promet bilo optimalno negdje travanj ili svibanj, jer se tu često rade greške kada se vina rano buteljiraju, dolazi do oslobađanja plinova iz vina i onda dolazi do toga da vina imaju loš miris. 

Koliko su, po Vašem mišljenju, mladi iz Brotnja zainteresirani za vinogradarstvo i vinarstvo? 

Pa evo, moji studenti, njih 4-5 ima koji su zagrizli u vinarstvo i zanima ih to. Neki od njih su čak plasirali svoja vina na tržište. Ima ih, ali vrlo malo. Problem je danas i radna snaga. Teško je naći radnike. 

Koji su to neki izazovi i prednosti za vinogradarstvo i vinarstvo u ovom području? 

Vinogradarstvo i vinarstvo su sinonimi Brotnja. Po tomu je Brotnjo najpoznatije do 1981.godine, kada se u Međugorju Gospa ukazala. I to je sinonim Brotnja. Ali kad netko kaže Brotnjo prva misao je žilavka, blatina.. I mislim da to ne bi trebalo prestat postojat. Pogotovo kad je grožđe ovako zdravo, kao što je ove godine. Samo, opet ponavljam, ne žurite s berbom. Kako bi vina bila što bolja i kvalitetnija. Neki su me od ovih što su rano krenuli s berbom čak i poslušali, kad su me nazvali i rekli da su im šećeri 16% i kad sam ih pitao mogu li prekinuti berbu, rekli su da mogu. I kad su krenuli brati sad u ponedjeljak i utorak, to je bila potpuno druga priča. 

Rekli ste da radite već 40 godina ovaj posao, pa možete li nam reći što Vas to najviše motivira u svakodnevnom radu u vinariji ? 

Vinogradarstvo i vinarstvo su veliki izazovi. Svaki posao, ako ćete ga raditi sa ljubavlju, bit će zanimljiv. Meni je ovaj posao bio san kad sam završio fakultet. Dobio sam radno mjesto koje sam i zamišljao. I da sutra biram, ponovno bih sve isto. Uvijek je izazov. Uvijek se nešto novo uči. Ja i nakon 40 godina od mladih snaga učim nove stvari, pogotovo što se tiče novih tehnologija. 

Nekad se znalo reći da su Brotnjaci dobri vinogradari, a loši vinari. To je bilo u mojim počecima. Rijetko se moglo popit dobro vino. A sada je to puno drugačije. Napredovalo je i vinogradarstvo i vinarstvo. I vinarije su jako dobro opremljene i puno se ulaže u nove tehnologije. 

I za kraj, koje vino biste preporučili za uživanje uz obiteljski ručak? 

Ja bih svakom dao na izbor, tko što voli. Dobro strukturirana crna vina sigurno uz tamnija mesa, dobro začinjena mesa, plavu ribu.. Bijela vina više za neka laganija vina. Lepršava vina – laganija hrana. Ali sve je više konzumenata  koji traže vina sa manjim postotkom alkohola, kako bi više količinski mogli popiti. 

Svaka berba donosi nove izazove, no cilj ostaje isti – stvarati vino koje odražava našu tradiciju, ali i prilagoditi se novim uvjetima i potrebama tržišta. Ljubav prema vinu, koje kako vidimo enolog Tihomir ima jako puno, pažnja prema svakom detalju i poštovanje prirode daju najbolje rezultate. Vino nije samo proizvod, to je priča koja se priča kroz svaki gutljaj  i to je ono što motivira vinogradare i vinare u njihovom svakodnevnom radu.

Zahvaljujemo dr. sc. Tihomiru Prusini na izdvojenom vremenu i svim  informacijama koje je podijelio s nama. Njegovo iskustvo i stručnost svakako su jako vrijedni, a svaki dobar savjet zlata vrijedi. Sigurni smo da će sve što smo naučili ovom prilikom biti od velike pomoći proizvođačima vina, te da će im omogućiti još bolje rezultate u budućnosti.

Ovom prilikom želimo puno sreće svima svima koji se bave vinarstvom i vinogradarstvom. Neka im ova sezona donese uspjeh, kvalitetne berbe i vrhunska vina koja će ponosno predstavljati naše Brotnjo!

The post Intervju: Dr.sc Tihomir Prusina, glavni enolog Vinarije Čitluk – Sve o ovogodišnjoj berbi, vrhunskim vinima i budućnosti vinogradarstva i vinarstva u Brotnju! appeared first on Brotnjo.info | Čitluk – Međugorje – Hercegovina.