DVIJE ŠKOLE POD JEDNIM KROVOM: Segregaciju učenika podržavaju i politika i pravosuđe

Ministrima obrazovanja, u HNK je to kadar SDA, u SBK pak HDZ-a, ne pada na pamet da pristupe primjeni presuda Ustavnog suda BiH te Vrhovnog suda Federacije kojima je naloženo ukidanje sistema razdvajanja učenika po nacionalnosti sistemom „dvije škole pod jednim krovom“, posebice u osnovnim školama na području općina Stolac i Čapljina

Piše: A.G.

Mnogo šta je prolazno, samo je simbioza nacionalističkih politika Hrvatske demokratske zajednice BiH i Stranke demokratske akcije konstanta, naročito u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.

– Nije postignut napredak u otklanjanju prakse „dvije škole pod jednim krovom“, što predstavlja kršenje presuda Vrhovnog suda FBiH iz 2014. i 2021. – navedeno je u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2024.

Jedna jedina rečenica posvećena je u Izvještaju o uspostavi ove sada već višedecenijeske diskriminacije i segregacije u školama podijeljenih po etničkom principu opstale u dva nevedena kantona gdje vlast bratski dijele HDZ BiH i SDA. Desetine je takvih škola, Vitez, Kiseljak, Gornji-Vakuf-Uskoplje, Busovača, Stolac, Čapljina…

Ministrima obrazovanja, u HNK je to kadar SDA, u SBK pak HDZ-a, ne pada na pamet da pristupe primjeni presuda Ustavnog suda BiH te Vrhovnog suda Federacije kojima je naloženo ukidanje sistema razdvajanja učenika po nacionalnosti sistemom „dvije škole pod jednim krovom“, posebice u osnovnim školama na području općina Stolac i Čapljina.

NIJE NORMALNO, GORDANE: Kako su od privremene mjere “dvije škole pod jednim krovom” postale normalnost?

Postoje neki ljudi koji obrazovni fenomen „dvije škole pod jednim krovom“ po principu nasl…

Razdvojeni su učenici ne samo po nastavnim programima, nego i doslovno mogućnosti da ulaze u istu zgradu ili dijele neke bilo kakve aktivnosti. Jednako tako je i nastavno osoblje škola, od direktora do spremačice jednonacionalno, što je lako dokučiti uvidom u spisak zaposlenih.

– Obrazuju se paralelna društva, sutra su to budući glasači jedne ili druge nacionalne stranke, koje ne žele da se oni druže među sobom. Porazno je da djeca nemaju nikakve zajedničke aktivnosti i ne sreću se ni na odmorima. Kakve imaju mogućnosti da se druže van nastave? Nikakve! Pretpostavljam da se ni roditelji ne slažu da idu na ‘na drugu stranu’ jer možda vjeruju da je to opasno – navodi za Detektor Štefica Galić iz Centra za kritičko mišljenje Mostar.

Posao i za VSTV

Kontinuitet neleganosti postojanja „dvije škole pod jednim krovom“ je gotovo prepušten zaboravu. Na to nas podsjeti tek poneki medijski napis ili neka od  malobrojnih nevladinih organizacija koje i dalje ukazuju na postojanje svjesne diskriminacije školske djece.

Godinama već, u pozadini svega djeluje Udruženje “Vaša prava BiH” koje vodi pravnu bitku da se presude po sudskim sporovima koje su inicirali tužbe, konačno ispoštuju. No u Bosni i Hercegovini čak i kada imate pravosnažnu presudu, koja je pri tome pojačana i odlukom Ustavnog suda BiH, ne znači da će u praksi nešto biti promjenjeno, naročito kada je na sceni sprega politike i lokalnog pravosuđa.

Da su iole dosljedni svojoj zadaći, Visoko sudsko i tužilačko vijeće bi trebalo kazniti mostarske sudije koji opstruiraju izvršni postupak po presudama Vrhovnog suda FBiH i Ustavnog suda BiH po kojima mora biti ukinuta praksa „dvije škole pod jednim krovom“.

Umjesto da  donese rješenje o izvršenju koje bi resorno ministarstvo nagnalo da konačno uradi ono što je sudski naloženo prije DESET godina, „časni sud“  na posljednjem ročištu održanom u septembru daje rok ministarstvu i školama da se izjasne da li su postupili shodno presudi!?

A u presudi je jasno navedeno da su tuženi:

• „organiziranjem škola na etničkom principu i donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu, odvajali učenike u školama na području HNK na osnovu njihove etničke pripadnosti, čime su počinili diskriminaciju.
• Naloženo je prvotuženom (HNK) da preduzme neophodne i zakonom predviđene korake i radnje usklađene s legitimnim i specifičnim ciljevima obrazovanja u skladu s propisima BiH s ciljem prestanka daljnje diskriminacije djece u školama na području HNK na osnovu njihove etničke pripadnosti, i to tako što će najkasnije do 1. septembra 2012. godine ustanoviti jedinstvene, integrirane, multikulturalne obrazovne ustanove – škole za utvrđena upisna područja sa jedinstvenim nastavno-naučnim planom i programom, uz puno poštovanje prava djece na obrazovanje na maternjem jeziku.

Koncem godine 2025. neki sudija ili sutknija na rečenicu iz presude istog suda „najkasnije do 1. septembra 2012. ustanoviti“, čeka izjašnjenje da li je postupljeno po presudi. Nije i opravdano sumnjamo da to „časni sud“ ne zna.

IZ ĆORSOKAKA Zlatko Dizdarević: Škole u podrumima politike

Slučajno mi zapao za oko prošlosedmični događaj u organizaciji  Misije  OSCE-a u BiH. Orga…

Kao što to dobro znaju i u ministarstvu obrazovanja HNK, koje po nepisanom poratnom pravilu pripada SDA. Godinama ponavljaju isto, da ministarstvo nije nadležno za provedbu presude, nego škole, odnosno općine kao osnivači, iako dobro znaju ko je u presudi naveden kao nadležan za ukidanje ove prakse.

EU put betoniran segregacijom

Podsjetimo na pravnu i drugu genezu ove „obrazovne“ prakse. Odredbama Zakona o osnovnoj te Zakona o srednjoj školi koje je 2004. godine proglasio visoki predstavnik u BiH, rukovodstvo i uprava u svim školama koje koriste istu zgradu su se trebale ujediniti, kao i rukovodstvo i uprave u područnim školama gdje nisu jedinstveni s matičnom školom ili ako se nastava izvodi na više nastavnih planova. Propisano je da će te škole imati jednog direktora i pomoćnika direktora.

Godinama kasnije, evo jednog primjera kako izgleda situacija sa ujedinjenjem.

– Ovaj sistem, koji formalno predstavlja pokušaj “privremenog rješenja” za škole sa mješovitim stanovništvom, ustvari institucionalizuje razdvajanje učenika po etničkoj pripadnosti. Ovakva praksa šalje poruku učenicima da su „oni drugi“ drugačiji, ne samo po kulturi, jeziku ili vjeri, nego da te razlike zahtijevaju institucionalnu barijeru. To slabi mogućnosti za interetničku komunikaciju, razumijevanje i empatiju – izjavila je za Fenu doc. dr sc. Nerma Halilović – Kibrić sa Katedre za sigurnosne studije Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Pomalo je zaboravljena izjava iz tog perioda koja najbolje oslikava kakvo obrazovanje žele iz nacionalnih stranaka.

– To nisu nikakvi problemi, to su dvije škole, dva nastavna plana i programa. Jedan se izvodi u prizemlju, drugi na katu. Da ne dođe do objedinjavanja krušaka i jabuka, nego gdje su kruške da budu kruške, a gdje su jabuke da budu jabuke – izjavila je 2007. godine tadašnja ministrica obrazovanja SBK Greta Kuna.

Potom, početkom svake školske godine, iz ministarstava koja trebaju provesti ukidanje segregacijski oformljenih škola, ili šute ili sve pravdaju da je nastava počela pa ne mogu „u hodu“ to mjenjati. I tako godinama svjesno obmanjuju sudske presude, a u suštini nastavljaju provoditi svoju nacionalističku politiku na odgoju djece, svog budućeg glasačkog tijela, nedvojbeno se može zaključiti.

– Trenutno nema drugog rješenja za ustroj sistema obrazovanja u SBK”. Sistem “dvije škole pod jednim krovom” napravljen je kako bi se ostvarila prava djece, te osigurao povratak nakon rata, pod mentorstvom međunarodne zajednice – viđenje je ministra obrazovanja SBK Bojana Domića (HDZ BiH) datog svojevremeno za RSE.

I ministra Domića, iako je teško vjerovati da ne zna, treba podsjetiti na stav Ustavnog suda BiH koji u obrazloženju presude navodi:

– U konkretnom predmetu u toku postupka je nepobitno utvrđeno, a što su i notorne činjenice, da su u istoj školi djeca i nastavnici fizički razdvojeni na nacionalnom i etničkom osnovu, da djeca i nastavnici u školsku zgradu ne ulaze na isti ulaz, da nastavnici imaju različite zbornice, da koriste različite nastavne planove i programe, da djeca različitih nacionalnosti nikada ne idu zajedno na izlete, ekskurzije, niti zajedno obavljaju vanučioničku nastavu i slično, odnosno da se obrazovni proces u SBK provodi po segregacionom principu kroz sistem “dvije škole pod jednim krovom – piše u izreci Ustavnog suda BiH.

Za stranku koja se diči europejstvom ništa ne znače ni stavovi Evropske komisije niti OSCE-a koji je još 2018. u svom izvještaju praksu „dvije škole o jednim krovom“ nazvao segregacijskom, sa navedenim nazivima škola i praksom u istim.

Unatoč tome, na upit Evropske komisije povodom pripreme Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, iz Srednjobosanskog kantona su zdušno branili ovu praksu.

– U Bosni i Hercegovini u praksi postoje zatečena tri obrazovna sustava osnovana upravo iz jezičnih i vjerskih razloga u kojima se odgoj i obrazovanje izvodi u skladu sa željama učenikovih roditelja ili zakonskih skrbnika, koje se temelji na izboru i u kojima se odgoj i obrazovanje provodi po istim standardima koji su odobreni od nadležnog Ministarstva sukladno zakonu, i jednaka i za „Obrazovni sustav na hrvatskom jeziku“ i za „Obrazovni sustav na bosanskom jeziku“ u Kantonu, za odgoj i obrazovanje istog stupnja – odgovorili su spram Evropske komisije iz SBK.

No, upravo u ovom kantonu vlast je „slomila zube“ kada je u Jajcu namjerila osnivanje nove srednje škole koja je trebala imati različite nastavne programe koji bi praktično nacionalno razdvojili učenike, kao što su to već primjenjivali u osnovnim školama na području Jajca. Pokrenuti su protesti.

– Iako su bili tek tinejdžeri, tačno su razumjeli koliko je nepravedno etnički razdvojeno obrazovanje. Protesti su se pretvorili u pokret na nivou cijele zemlje. Na jednom od protesta ispred Ministarstva obrazovanja u Travniku okupili su se učenici iz različitih gradova pod sloganom „Segregacija je loša investicija“ i zahtijevali inkluzivno, multikulturno obrazovanje. Nakon dvije godine aktivizma, 2018. godine planovi su obustavljeni. Bio je to historijski uspjeh – pisao je za Info Europa nagrađivani aktivista za ljudska prava iz Bosne i Hercegovine Samir Beharić.

Za razliku od navedenih primjera iz HNK i SBK, u Brčko distriktu od 2001. godine postoji jedinstven sistem obrazovanja zasnovan na multietničnom principu. Učenici različitih nacionalnosti zajedno su na nastavi, dok samo za bosanski, srpski i hrvatski jezik odlaze u odvojene učionice.

Ako je prvih poratnih godina i bilo otpora takvom sistemu, sve je to 2001. godine „presjekao“ supervizor OHR-a za Brčko izdavši nalog  o nametanju Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko Distrikta BiH. Time je uspostavljen školski sistem prema kojem se djeca razdvajaju samo kad je u pitanju nacionalna grupa predmeta koji funkcionira i danas.

U Brčkom su možda imali strah od odluka supervizora, u HNK i SBK ne haju ni za presude federalnog Vrhovnog i Ustavnog suda BiH. Igraju „na kartu“ održavanja postojećeg stanja bez obzira na sve. Lokalni sudovi koji su se tome pridružili, stvorili su svojevrsnu apatiju i kod roditelja koji su bili protiv segregacije kao i dijela aktivista pa i međunarodnih orgnizacija za zaštitu prava djece, koji uglavnom u neformalnom razgovoru ukazuju na navedenu spregu nacionalnih politika i institucija koje bi trebale ukinuti ovu sramotu ovdašnjeg obrazovnog sistema.

Jedan od aktivista koji je radio sa roditeljima na pripremi kolektivne tužbe zbog neukidanja ove prakse, navodi da su mnogi naknadno odustajali, ne želeći se eksponirati ili kako kažu „zamjeriti“ nekome.

U konačnici, podsjetimo, svi oni koji odbijaju provesti ili opstruiraju presude Ustavnog suda, podliježu krivičnoj odgovornosti. Ili pak ne…

(zurnal.info)

The post DVIJE ŠKOLE POD JEDNIM KROVOM: Segregaciju učenika podržavaju i politika i pravosuđe appeared first on Interview.ba.