Doris Vlašić, magistra psihologije i diplomirana pedagoginja te dječja i adolescentna integrativna psihoterapeutkinja pod supervizijom, upozorava da vršnjačko nasilje nije „dječji sukob” koji će se sam riješiti te da odrasli imaju profesionalnu i moralnu dužnost reagirati na svaku prijavu nasilja. Povodom Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji se obilježava zadnju srijedu u veljači, stručnjakinja naglašava da djeca zaslužuju zaštićeno okruženje ispunjeno poštovanjem i podrškom.
„Borba protiv vršnjačkog nasilja nije izbor, to je odgovornost svih nas”, izjavila je Vlašić za portal. „Svaka ignorirana prijava šalje djetetu poruku da njegovo dostojanstvo nije važno i da je nasilje dopušteno.”
Prema riječima stručnjakinje, u borbi protiv vršnjačkog nasilja ključnu ulogu ima cijela zajednica – od roditelja do učitelja i stručnih suradnika. Roditelji koji najbolje poznaju svoje dijete prvi mogu primijetiti neuobičajene promjene u ponašanju, dok odgojitelji, učitelji i treneri također trebaju biti pozorni na znakove koji ukazuju na problem.
Vlašić objašnjava da znakovi vršnjačkog nasilja nisu u prirodi djeteta – usamljenost, povučenost, izbjegavanje škole ili česte žalbe na glavobolje i psihosomatske simptome trebaju zabrinuti odrasle. „Ako roditelji primijete bilo kakvu promjenu koja ukazuje na znakove vršnjačkog nasilja, važno je odmah uspostaviti suradnju sa školom kako bi se pravovremeno procijenilo, reagiralo i pomoglo djetetu”, navodi.
Stručnjakinja ističe važnost stvaranja atmosfere povjerenja u obitelji gdje djeca bez straha mogu prijaviti nasilje. „Potrebno je kontinuirano graditi međusobno povjerenje i odnos u kojem je razgovor ključan”, objašnjava te savjetuje roditeljima da pitaju djecu kako je protekao dan u školi, veliki i mali odmor te druženje s vršnjacima.
Važno je razlikovati obični vršnjački sukob od nasilja, naglašava Vlašić. Kod običnog sukoba nema namjere povrijediti ili naškoditi, nema nesrazmjera moći ni težih posljedica, a djeca jasno argumentiraju stavove, pregovaraju i znaju se ispričati.
Što se tiče podrške obiteljima, stručnjakinja naglašava da pomoć trebaju i roditelji žrtava i roditelji počinitelja. „Nikoga ne treba odbaciti ni osuditi”, kaže. Iz iskustva navodi da su roditelji uvijek spremni na rad kroz koji osvijeste svoju važnu ulogu u rješavanju problema.
Vlašić, koja ima višegodišnje formalno iskustvo u sustavu odgoja i obrazovanja te privatnoj praksi iz područja psihologije i psihoterapije, usmjerena je prema djeci, adolescentima i mladima s teškoćama mentalnog zdravlja. Sudjelovala je na različitim seminarima i projektima te je nositeljica brojnih certifikata.
Dan ružičastih majica, poznat kao Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, obilježava se širom svijeta kako bi se skrenula pažnja na ovaj ozbiljan društveni problem te potaknule predškolske i školske ustanove na sustavnije uključivanje u razvijanje strategija za nenasilno rješavanje konflikata među učenicima.
