Bosna i Hercegovina sve intenzivnije razmatra potencijalnu zabranu pristupa društvenim mrežama maloljetnicima, povlačeći paralele s australskim modelom i lokalnim inicijativama unutar zemlje. Debata je potaknuta rastućom zabrinutošću zbog psiholoških i razvojnih rizika kojima su mladi korisnici izloženi, a slične rasprave se vode i diljem Europe, piše Večernji list BiH.
Australija je krajem 2025. godine postala prva država koja je provela takvu mjeru, onemogućivši ili uklonivši više od 4,7 milijuna naloga osoba mlađih od 16 godina s platformi poput Instagrama, TikToka, Snapchata i Facebooka. Kompanijama koje se ne pridržavaju novih pravila prijete visoke kazne.
U Europi se također intenzivno razmatraju slična pitanja. Europski parlament razmatra prijedlog o uvođenju jedinstvene dobne granice za korištenje društvenih mreža, koja bi se kretala od 13 do 16 godina, uz obvezne mehanizme provjere identiteta. Neki članovi parlamenta zagovaraju i stroža ograničenja.
Zagovornici zabrana ističu ozbiljne psihološke, društvene i razvojne rizike povezane s maloljetničkim korištenjem društvenih mreža, uključujući ovisnost, anksioznost, poremećaj pažnje, depresiju, izloženost neprikladnom sadržaju, cyberbullying i utjecaj algoritama koji potiču stalnu upotrebu. Studije su posljednjih godina pokazale značajan porast problematičnih obrazaca ponašanja među adolescentima koji koriste društvene mreže. S druge strane, protivnici takvih zabrana upozoravaju na potencijalno ugrožavanje privatnosti i slobode govora, te na neučinkovitost represivnih mjera ukoliko se ne prate boljim digitalnim strategijama, obrazovanjem i roditeljskom uključenosti. U Australiji su se čak i neki pružatelji usluga, poput platforme Reddit, pravno pobunili protiv zabrane, tvrdeći da nova pravila ne uzimaju u obzir slobodu govora i privatnost.
Iako Bosna i Hercegovina nije izravno donijela zakon o zabrani društvenih mreža za maloljetnike, tema se sve češće pojavljuje u medijima i javnim raspravama, donosi Večernji.ba. Analize pokazuju da BiH ima više od dva milijuna korisnika društvenih mreža, što čini oko 70% ukupne populacije, dok među mladima od 18 do 24 godine taj broj doseže i iznad 95%, što ukazuje na duboku uključenost mladih u digitalni život.
Na lokalnoj razini, konkretne inicijative već su u pripremi. U Narodnoj skupštini Republike Srpske krajem 2025. godine promoviran je prijedlog rezolucije o zaštiti djece u digitalnom prostoru, koji predviđa ograničenje društvenih mreža do 15. godine. Također, dio domaćih političara, poput gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, predlaže ideju o zabrani društvenih mreža za mlađe od 17 godina.
Grad Banja Luka planira razviti i patentirati aplikaciju kojom bi se djeci mlađoj od 15 godina onemogućio pristup društvenim mrežama, a obveza instaliranja tog rješenja bila bi na roditeljima prilikom kupnje telefona za svoju djecu. “Predložit ćemo da su roditelji dužni, kada kupe telefon, instalirati tu aplikaciju. Uz tu aplikaciju mladima do 15 godina bit će zabranjeno ili onemogućeno koristiti Facebook, Instagram i TikTok, koji je veoma opasan, sadržaj koji je nasilan, koji utječe na koncentraciju djece, umanjuje fokus”, izjavio je Stanivuković, navodeći da je u pripremi i zakonski okvir koji bi pratio uvođenje same aplikacije. On je dodao da društvene mreže same po sebi ne moraju biti štetne ako se koriste na primjeren način, ali je ocijenio da djeca do 15 godina ne mogu adekvatno razumjeti i pratiti sadržaje koji im se putem tih platformi nude.
Stanivuković je ideju o ograničavanju pristupa društvenim mrežama maloljetnicima ranije iznosio u javnosti, a Narodnoj skupštini RS-a dostavljen je dokument pod nazivom “Rezolucija o zaštiti djece u digitalnom okruženju i odgovornom korištenju društvenih mreža”. Prema pisanju Nezavisnih, rezolucija sadrži 12 točaka. Među ostalim, u dokumentu se ističe potreba da se djeci mlađoj od 15 godina onemogući pristup društvenim mrežama radi zaštite njihova emocionalnog, razvojnog i kognitivnog aspekta. “Tehnologije za procjenu starosti moraju biti usuglašene s najvišim standardima zaštite privatnosti, bez prikupljanja ili čuvanja osjetljivih biometrijskih podataka, a u skladu s europskim načelima minimalnog obujma podataka. Zaštita privatnosti djece mora biti prioritet te se preporučuje ograničenje prikupljanja, obrade i čuvanja podataka maloljetnika, kao i sprječavanje praćenja ponašanja djece u komercijalne ili druge svrhe”, stoji u rezoluciji. Također, navodi se i da je “cilj ove rezolucije stvaranje sigurnog i poticajnog digitalnog okruženja koje omogućuje djeci zdravo odrastanje, očuvanje mentalnog zdravlja i adekvatnu zaštitu od digitalnih rizika i zloupotreba”, kako navodi portal Vrisak.info.
