Prema najnovijim statističkim podacima o prosječnim plaćama zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za prosinac 2025. godine, Hercegovačko-neretvanska županija (HNŽ) i dalje prednjači po visini primanja među tri hercegovačke županije. Dok HNŽ bilježi prosječnu neto plaću iznad federalnog prosjeka, plaće u Zapadnohercegovačkoj (ZHŽ) i Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) osjetno su niže i zaostaju za federalnim prosjekom, piše Hercegovina info. Prosječna neto plaća u Federaciji BiH u prosincu 2025. iznosila je 1.664 KM.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji prosječna neto plaća dosegnula je 1.733 KM, što je oko 70 KM više od federalnog prosjeka. Najviše plaće u HNŽ-u ostvaruju se u sektorima koji pokreću moderno gospodarstvo, s prosječnom neto plaćom od čak 2.425 KM u djelatnosti informacija i komunikacija, te 2.179 KM u prijevozu i skladištenju. Visoka primanja bilježe se i u financijskim djelatnostima i osiguranju s prosjekom od 2.166 KM. S druge strane, najslabije su plaćene djelatnosti povezane s turizmom i uslugama; u hotelijerstvu i ugostiteljstvu prosječna neto plaća iznosi 1.137 KM, dok je u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 1.357 KM.
Zapadnohercegovačka županija, s prosječnom neto plaćom od 1.478 KM u prosincu 2025., nalazi se znatno ispod federalnog prosjeka, gotovo 200 KM manje, te više od 250 KM manje u odnosu na HNŽ. U ZHŽ-u najviše plaće ostvaruju zaposleni u financijskom sektoru (1.980 KM) te u sektoru informacija i komunikacija (1.815 KM). Najniža primanja bilježe se u umjetnosti, zabavi i rekreaciji (1.045 KM) te u prijevozu i skladištenju (1.167 KM). Zanimljivo je da je sektor poljoprivrede u ovoj županiji zabilježio izrazito snažan rast plaća, dosegnuvši prosjek od 1.350 KM, što predstavlja jedno od najvećih povećanja među svim djelatnostima u odnosu na prosinac 2024. godine.
U Hercegbosanskoj županiji prosječna neto plaća u istom razdoblju iznosila je 1.506 KM, što je nešto više od Zapadnohercegovačke, ali i dalje znatno ispod razine Hercegovačko-neretvanske županije. Najviša primanja u HBŽ-u ostvaruju se u sektoru informacija i komunikacija (1.766 KM) te u financijskim djelatnostima i osiguranju (1.661 KM). Najniže plaće zabilježene su u ugostiteljstvu (1.083 KM) te u djelatnosti umjetnosti i zabave (1.047 KM).
Kada se promatra cijela Federacija BiH, najviša prosječna primanja i dalje su zabilježena u Kantonu Sarajevo, gdje prosječna neto plaća iznosi 2.002 KM, što je gotovo 500 KM više nego u Zapadnohercegovačkoj županiji. Podaci na federalnoj razini također potvrđuju da su među najplaćenijim djelatnostima sektori energetike, financijskih usluga te informacija i komunikacija, dok turizam, trgovina i uslužne djelatnosti i dalje ostaju među najslabije plaćenim sektorima gospodarstva.
