Europa je pod udarom snažnog i dugotrajnog toplinskog vala koji se sa zapada kontinenta premjestio prema središnjoj, istočnoj i južnoj Europi, potičući izdavanje crvenih upozorenja u brojnim zemljama i savjete građanima da izbjegavaju boravak na otvorenom. Ekstremne temperature donijele su rekordne vrijednosti, poput 40,5 °C u Slovačkoj i preliminarnih 41,7 °C u Brandenburgu, a već su imale tragične posljedice s desetinama smrtnih slučajeva pripisanih vrućini u Poljskoj, Cipru, Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj. Znanstvenici upozoravaju da su ovakvi intenzivni toplinski valovi sve češći zbog klimatskih promjena.
Temperature diljem kontinenta dosežu alarmantne razine; Beograd je zabilježio 38 °C, a Bukurešt 37 °C. Slovačka je oborila svoj nacionalni rekord, dok su i u Njemačkoj izmjerene iznimno visoke vrijednosti.
Hrvatska je među državama s najvišim stupnjem upozorenja, s crvenim meteoalarmom na snazi za zagrebačku, karlovačku, osječku, kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. Očekuje se pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme, s najvišim dnevnim temperaturama između 34 i 39 °C, dok će jutarnje vrijednosti na obali biti vrlo visoke, od 24 do 29 °C. Tijekom poslijepodneva mogući su lokalni pljuskovi i grmljavinska nevremena, posebno u istočnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru i dijelovima Dalmacije, uz potencijalno jake udare vjetra.
Meteorolog HRT-a Zoran Mikec najavio je pad temperatura početkom srpnja, iako ne značajnije zahlađenje, već vrijednosti primjerenije početku ljeta. Istodobno, upozorio je na povećanu opasnost od jakih grmljavinskih nevremena zbog prijelaza na svježiji zrak i izrazito zagrijane atmosfere, što stvara uvjete za snažne oluje, ponajprije u unutrašnjosti zemlje u srijedu poslijepodne i navečer, ali lokalno i na Jadranu. Mikec je također naglasio neuobičajeno toplo more i visoke temperature rijeka poput Korane, Kupe i Dunava, što dodatno pogoduje nastanku olujnih sustava povećavajući količinu vlage u zraku.
Crvena upozorenja su na snazi i u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te većem dijelu Balkana. Mađarske vlasti su građanima osigurale više od dvije tisuće klimatiziranih prostora za rashlađivanje, a premijer je pozvao na oprez i solidarnost. Kako bi očuvala stabilnost elektroenergetskog sustava, Mađarska je privremeno ublažila ograničenja za rad nuklearne elektrane Paks vezana uz temperaturu rashladne vode.
Tragične posljedice ekstremnih temperatura već su vidljive. U Poljskoj su preminula dvojica biciklista tijekom maratona, sumnja se zbog vrućine. Na Cipru su u parkiranom automobilu pronađena mrtva dvojica bugarskih dječaka, dok je u Njemačkoj najmanje 13 osoba izgubilo život u nesrećama tijekom kupanja. Podaci iz zapadne Europe također pokazuju ozbiljne posljedice: francuske vlasti procjenjuju više od tisuću dodatnih smrtnih slučajeva, a u Španjolskoj ih je zabilježeno više od 800.
Osim rekordnih vrućina, Europa se suočava i s drugim izraženim vremenskim ekstremima. Na sjeveru Italije obilne oborine uzrokovale su bujične poplave i odrone, s oko 50 milimetara kiše koja je pala u samo sat vremena u pojedinim područjima. Stručnjaci upozoravaju da su gradovi srednje i istočne Europe posebno ranjivi zbog stambenih zgrada građenih tijekom prošlog stoljeća koje nisu prilagođene visokim ljetnim temperaturama, kao i zbog relativno male zastupljenosti klimatizacijskih uređaja. Visoke temperature stvaraju dodatni pritisak i na ukrajinski elektroenergetski sustav, već teško oštećen ratom, što je dovelo do privremenih ograničenja opskrbe u nekoliko regija zbog povećane potrošnje. Prema trenutačnim prognozama, sredinom srpnja postoji mogućnost novog toplinskog vala.
