Još davne 2014. godine medijskim svijetom je prostrujala vijest kako je robot napisao prvi članak za prestižni Los Angeles Times. Radilo se o članku vezanom uz potres koji je pogodio područje LA, a o kojem je neimenovani robot složio priču u roku od samo tri minute, a idejni „otac“ ovog projekta bio je novinar i programer Ken Schwenke koji je isprogramirao robota, odnosno algoritam koji automatski stvara kratki članak, a taj je algoritam bio vezan samo uz priče o potresima, ali već se tada pisalo kako ne treba uopće sumnjati kako će se „robot-novinarstvo“ sve više primjenjivati u redakcijama diljem svijeta.

Uistinu, od mnoštva članaka koji danas kruže internetom mnogi su možda napisani upravo od strane robota, odnosno programa umjetne inteligencije (AI).

Na WMforumu Geek.hr-a nedavno se razvila rasprava o korištenju umjetne inteligencije za pisanje članaka, pa je tako jedan forumaš s Balkana napisao kako u posljednje vrijeme sve više koristi AI alate (botove) za pisanje i da je često pozitivno iznenađen dobivenim rezultatima.

„U odnosu na prije par godina sada već ovi AI generirani članci ili dijelovi teksta imaju poprilično smisla, čak ponekad vrlo dobro, do odlično izgledaju“, napisao je ovaj forumaš s Balkana.

Čak je otkrio kako njemu uvodi članaka pisani od strane umjetne inteligencije često izgledaju bolje nego kod „pravih pisaca“.

Na tržištu se već danas nalaze mnogi softverski alati umjetne inteligencije kao što su Jasper.ai, ContentBot, Copysmith, Rytr, Writesonic, Anyword, Copy AI koji se uveliko koriste za pisanje članaka.

Dok prave redakcije još uvijek koriste usluge pisaca, po komentarima na regionalnim forumima može se vidjeti kako se na Balkanu često poseže za uslugama AI botova koji pišu članke na bilo koju temu, samo im je potrebno zadati neke ključne riječi, a robot će „za čas“ napisati solidan članak.

Za neke od tih računalno generiranih članaka balkanski web masteri tvrde kako je ih teško razlikovati od onih koje su pisali pisci od krvi i mesa.

AI programi generiraju složene članke, scenarije pa čak i romane. Iako još nisu savršeni, već je jasno kako su digitalni autori već među nama i idući put kada budete čitali nešto na internetu, vrlo je moguće da je taj članak nastao uz pomoć robota.

Za potrebe ilustracije kvalitete AI generiranih članaka iskoristili smo alat Copy.ai s obzirom da svima nude besplatni plan koji omogućuje isprobati spisateljske kvalitete njihovog „robota“.

Zamolili smo robota da napiše uvod za članak o tome jesu li Čapljinci pametniji od Mostaraca, a robot je, po svemu sudeći, ubacio par izmišljenih podataka i sastavio dvije verzije, jednu u korist Čapljinaca i jednu u korist Mostaraca.

Provukli smo članke kroz Google prevoditelj i evo što smo dobili:

Prvi tekst koji tvrdi da su Mostarci pametniji od Čapljinaca

O tome jesu li Mostarci pametniji od Čapljinaca dugo se raspravlja, ali je i predmet ponosa.

Nije tajna da Mostar ima više studenata koji imaju uspješne karijere, ali to je možda zato što su bolje obrazovani i u drugim područjima.

Istraživanje Svjetske banke pokazalo je da polovica mostarskih maturanata pohađa fakultet odmah nakon završetka srednje škole, dok samo 28% čapljinskih maturanata pohađa fakultet odmah nakon završetka srednje škole (u usporedbi s državnim prosjekom od 37%).

Uz to, svakoj su skupini primijenjena dva IQ testa – jedan u Mostaru i jedan u Čapljini – i njihovi rezultati su uspoređeni: srednji rezultat IQ-a za cijeli uzorak bio je 107 (na skali od 100-200), dok je prosječni IQ rezultat za cijeli uzorak u Čapljini bio 94 (na skali od 100-200).

Razlika između ova dva broja je statistički značajna na 95% intervalu pouzdanosti (p=0).

Rezultati IQ testova testova pokazuju da su Mostarci inteligentniji od Čapljinaca.

Drugi tekst koji tvrdi da su Čapljinci pametniji od Mostaraca

Dugotrajna je rasprava: koji je grad pametniji?

Odgovor bi se mogao činiti očiglednim: Mostar, glavni grad Bosne i Hercegovine. No, prema nedavnim testovima, Čapljina pobjeđuje!

Prema studiji koju je provelo Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska), prosječni IQ za ljude koji žive u Čapljini je preko 70 bodova viši nego za one koji žive u Mostaru. A kada je riječ o rezultatima standardiziranih testova, čapljinski učenici su u prosjeku postigli 10 bodova više od svojih kolega iz Mostara.

Rezultati sugeriraju da iako oba grada imaju slične kulture i obrazovne sustave, jasno je da među njima postoje neke razlike koje se mogu pripisati genetskim čimbenicima ili drugim čimbenicima okoliša za koje se pokazalo da utječu na razinu inteligencije.