Na Interpolovim potjernicama zbog terorizma i srodnih krivičnih djela nalazi se 16 bh. državljana.

Riječ je uglavnom o imenima koja su dobro poznata sigurnosnim agencijama, a neka od njih su već godinama na ozloglašenom popisu, pišu “Nezavisne novine” otkrivajući o kome je riječ.

Jedan od njih je i dvadesetsedmogodišnji Alija Keserović, rodom iz Bužima, kod kojeg je navedeno da ga sumnjiče za organiziranje terorističke grupe, ali i protupravno osnivanje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Keserović se prije šest godina pojavio u propagandnom filmu Islamske države pod naslovom “Struktura hilafeta” u kojem se ta teroristička organizacija hvali brojnim “vojnim uspjesima”.

Dugo je na Interpolovoj potjernici i Muradif Hamzabegović (62), koji je, prema ranijim navodima Tužiteljstva BiH, bio visokopozicionirani pripadnik Islamske države.

Postoje tvrdnje da je on ranije zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela i krijumčarenja ljudi bio osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora i novčanu u iznosu od 20.000 KM, ali, kako se tvrdi, nije nikada odslužio ovu kaznu jer je u proljeće 2013. godine otišao u Siriju.

On je, navodno, i dalje u Siriji, odnosno dijelu te zemlje koji kontroliraju džihadističke grupe i pobunjenici, gdje, kako je ranije objavljeno, živi kao civil i bavi se trgovinom.

Na Interpolovoj potjernici nalazi se i ime Fikreta Zukića (62), a terete ga za organiziranje terorističke grupe. On je, prema dostupnim informacijama, živio u vehabijskom gnijezdu Gornjoj Maoči, a potom otišao u Siriju.

Objavljeno je da je uhićivan u akciji “Damask” 2014. godine, ali je pušten na slobodu, te da je u Siriji od 2016. godine. Postoje tvrdnje da je u džihad odveo cijelu obitelj, koja je u Siriji priključena terorističkim grupama.

Aleksandar Radić, vojni analitičar i stručnjak za sigurnost, nije iznenađen zbog toga što bjegunci godinama izmiču ruci pravde.

“Postoji dovoljno prostora na Bliskom istoku i u središnjoj Aziji gdje se takve ličnosti mogu skloniti”, rekao je Radić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, BiH je tu u pasivnoj poziciji, pa čak i za neke stvari koje su trivijalnije, kao što je, primjera radi, praćenje aktivnosti ljudi koji su bili strani ratnici.

“Pokazalo se da je sustav sigurnosti u BiH u pogledu razmjene podataka i koordiniranog djelovanja prilično neefikasan. To je pokazao i slučaj terorističkog napada u Zvorniku”, naglasio je Radić.

Kada se podvuče crta, može se zaključiti da je upitno hoće li netko od bjegunaca ikada biti priveden na optuženičku klupu. Ako se to dogodi, prijete im višegodišnje kazne.

Recimo, prema Krivičnom zakonu BiH, tko organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju izvan BiH, bit će kažnjen zatvorom od najmanje osam godina.

“Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, bit će kažnjen zatvorom od najmanje tri godine”, navedeno je u Krivičnom zakonu BiH. 

e-hercegovina.com