Kad je o poskupljenjima riječ, posebno smo osjetljivi na više cijene proizvoda koje koristimo svakodnevno – primjerice kruha. Za ovo poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda ekonomisti kažu da bi trebalo biti kratkoročno jer pravila određuje tržište. No, sve je više onih koji ne žele gledati gdje će i po kojoj cijeni kupiti kruh, već su sami zasukali rukave.

Dobra godina za pšenicu. Antunov mlin radi punom parom. Tone i tone žita sada treba samljeti.

– Za 100 kilograma se dobije 72 do 75 kilograma brašna, ovisno o kvaliteti pšenice. A cijena jednog kilograma brašna je 5 kuna sa PDV-om, kaže Antun Veizer, poljoprivrednik, Punitovci.

Ili 66 centi. Tako je kod Antuna već mjesecima.

Nekada su znali dan i noć mljeti tuđu pšenicu, no sada je onih koji Antunu donose svoju pšenicu samo nekoliko na tjedan. U tom slučaju Antun daje 50 kilograma brašna za 100 kilograma pšenice. Ostalo mu je, kaže, i nešto viška vlastite pšenice koju bi volio prodati.

Uz često dizanje cijena pekarskih proizvoda to i nije čudno. Mnogi su kruh počeli peći sami. Marija to radi od malih nogu.

– Onda je bilo jeftinije. Kruh je puno bolji. Nekad ga je u pećnici pekla mama, nekad su bile zidane pećnice. Bolji je zato jer duže stoji, ukusniji je, posolim koliko želim, stavim slanine, kaže Marija Jambrošić, Podturen.

Osim toga, i dalje je jeftinije. Posebice onima koji to mogu razvući na cijeli tjedan.

Od polja pšenice, preko mlina, do pekarnice. U jednoj pekarnici veliki bijeli kruh košta 1 euro trideset centi.

Kruh smo kupili i u trgovini velikog trgovačkog lanca, njegova cijena, naravno, velikog bijelog kruha je euro i 64 centa.

Iako je cijenu kruha ispečenog za vlastite potrebe i onog iz trgovine teško uspoređivati, mnogi se slažu da je cijena kupljenog kruha pretjerano visoka. Zato će dobar pekač kruha, znanje i spretne ruke postati još dragocjeniji. 

e-hercegovina.com