Novinari su se prošle godine zabavljali tražeći od umjetno inteligentnog ‘chatbota’ ChatGPT-a da piše njihove kolumne i većina ih je zaključila da bot nije dovoljno dobar da preuzme njihov posao. Zasad, piše hrt.hr.

No, brojni komentatori vjeruju da je novinarstvo na pragu revolucije u kojoj će ovladavanje algoritmima i alatima umjetne inteligencije za generiranje sadržaja biti ključno, piše AFP.

Portal s tehnološkim vijestima CNET možda je najavio novi trend kada je prošle godine potiho implementirao AI program za pisanje nekih tekstova. Kasnije je bio prisiljen objaviti nekoliko ispravaka jer je drugi medij zamijetio da je bot napravio nekoliko pogrešaka, među kojima su neke bile ozbiljne.

CNET-ova matična tvrtka kasnije je objavila smanjenje radnih mjesta, uključujući i u uredništvu, ali je vodstvo tvrtke zanijekalo da je za to odgovorna umjetna inteligencija.

Njemački izdavački gigant Axel Springer, vlasnik Politica i njemačkog tabloida Bilda bio je izravniji:

– Umjetna inteligencija ima potencijala učiniti neovisno novinarstvo boljim no što je ikada bilo ili ga jednostavno zamijeniti, rekao je radnicima prošli mjesec Mathias Doepfner, prvi čovjek Axela Springera.

Hvaleći botove poput ChatGPT-a kao “revoluciju” za industriju, najavio je restrukturiranje koje će dovesti do “značajnih smanjenja” u proizvodnji sadržaja i lekturi.

Obje tvrtke guraju AI kao alat za podršku novinarima i ukazuju na recentni razvoj industrije.

Razvikani procesor teksta

Zadnjih deset godina medijske organizacije sve više koriste automatizaciju za rutinske poslove poput traženja obrazaca u ekonomskim podacima ili izvještavanja o poslovanju poduzeća. Portali su opsjednuti “optimizacijom za tražilice”, što uključuje korištenje ključnih riječi u naslovu kako bi ih Google ili Facebook algoritmi favorizirali.

Neki su razvili vlastite algoritme kako bi vidjeli koje priče najbolje odgovaraju njihovoj publici i omogućili im bolje targetiranje i oglašavanje. Radi se sličnim alatima kakvi su Facebook i Google pretvorili u globalne divove.

Alex Connock, autor knjige “Media Management and Artificial Intelligence” (Medijski menadžment i umjetna inteligencija), kaže da će ovladavanje ovim alatima umjetne inteligencije biti faktor koji će odrediti hoće li određeni mediji propasti u narednim godinama.

– Upotreba alata za stvaranje sadržaja dovest će do gubitka radnih mjesta, ali ne u području analitike ili vrhunskog izvještavanja. U slučaju mehaniziranog kraka novinarstva (sportski izvještaji, financijski rezultati) mislim da alati umjetne inteligencije zamjenjuju, i vjerojatno će sve više zamjenjivati, ljude, smatra Connock.

S takvim se mišljenjem ne slažu svi analitičari: Mike Wooldridge sa Sveučilišta Oxford smatra da je ChatGPT više nalik “razvikanom procesoru” pa novinari ne trebaju biti zabrinuti.

– Ova će tehnologija zamijeniti novinare na isti način na koji su proračunske tablice zamijenile matematičare. Drugim riječima, mislim da neće, rekao je na nedavnom događaju u organizaciji Znanstvenog medijskog centra. Međutim, i on je sugerirao da bi bot mogao zamijeniti novinare u najjednostavnijim zadacima.

Testiranje robota

Francuski novinari Jean Rognetta i Maurice de Rambuteau istražuju u kojoj je mjeri umjetna inteligencija spremna preuzeti ulogu novinara. Objavljuju bilten pod nazivom “Qant” napisan i ilustriran pomoću AI alata. Prošlog su mjeseca predstavili izvješće na 250 stranica koje je napisao AI u kojem su detaljno opisani glavni trendovi s tehnološkog sajma CES u Las Vegasu.

Rognetta je istaknuo da žele “testirati robote, tjerati ih do krajnjih granica”. Brzo su je pronašli. Umjetna inteligencija nije uspijevala identificirati glavne trendove s CES-a i nije mogla napisati smisleni sažetak. Također se uvelike oslanjala na Wikipediju.

Autori su otkrili da moraju stalno intervenirati kako bi proces održali na pravom putu zbog čega, iako su programi mogli uštedjeti nešto vremena, još nisu bili sposobni zamijeniti prave novinare. 

– Novinari su zahvaćeni sindromom velike tehnološke zamjene, ali ja u to ne vjerujem. Sami roboti jednostavno nisu sposobni proizvoditi članke. Još uvijek postoji dio novinarskog posla koji se ne može delegirati, zaključio je Rognetta.

e-hercegovina.com