Akreditacija kao podrška budućnosti globalne trgovine i učešću BiH u tom procesu

Da li je najnovija haljina koju ste kupili proizvedena po zahtjevima standarda i od zdravih sirovina? Da li je igralište na kom vaše dijete provodi mnogo vremena napravljeno od zdravih materijala? Kako je moguće da vam odijelo broj 48 jednog proizvođača stoji savršeno, a drugog „ni naviriti“? Da li je hrana koju kupujete proizvedena u skladu sa standardima sigurnosti?  Da li je medicinski laboratorij u kom vadite krv standardiziran i da li će ljekar u nekoj drugoj ustanovi prihvatiti te nalaze ili će ih odbiti jer „nisu standardizirani“? Da li u vašem preduzeću postoji certificiran sistem zaštite povjerljivih podataka?  Da li vodomjer u vašoj kući ili zgradi valjano mjeri potrošenu vodu? Da li taksimetar zaista broji kilometre i vezuje ih uz određeni iznos novca ili ipak „prebacuje“ na 800 metara? Da li je kilogram šećera isti u svim pakovanjima, kilogram brašna uvijek jednak kilogramu olova, da li su vage tačno baždarene ili tegovi na pijaci zaista teški onoliko koliko nam naplate?

Ko ocjenjuje?

Ako ste čitali na ambalaži ili provjeravali na tabli sa nazivom i referencama kompanije ili ambulante – tamo vjerovatno piše da je sve „u skladu sa međunarodnim standardima“.

Ali, da li ste provjerili ko je ocijenio tu standardiziranost ili usklađenost i da li je taj ko je to ocijenjivao akreditovan da to radi?

Ako se pitate zašto je to važno sjetite se onog nedavnog saopštenja za medije  u kom stoji da je s tržišta povučena neka igračka, pa onda neka namirnica… Jeste li uznemireni zbog toga? Da li ste se pitali šta se još sve nezdravo ili opasno, a  nekonrolisano nalazi na tržištu svakodnevno dostupno i vjerovatno privlačno ili jako potrebno?

Zašto je važno?

Evo još jedne ilustracije zašto je standardizacija u svim oblastima života važna: prema dostupnim podacima i izvještavanju medija, u BiH je u 2022. godini bilo više od 31.000 saobraćajnih nesreća i nezgoda čiji epilog je više hiljada povrijeđenih i 216 smrtno stradalih. Prema zvaničnim statistikama, stopa smrtnosti u prometu u BiH je oko 10,3 poginulih na 100.000 građana što je oko tri puta više nego u zemljama zapadne Europe.

Analize pokazuju da ekonomija FBiH,  ako se uzmu u obzir ukupni troškovi medicinskog liječenja, oštećenje imovine, administrativni rad, gubitak produktivnosti i slično, svake godine gubi više od 400 miliona eura ili više od 5 posto godišnjeg  bruto društvenog proizvoda (BDP).

U ovom kontekstu važno je pojasniti da su elementi sigurnosti u saobraćaju čovjek, ali i cesta i automobil. Također, prema statističkim podacima za 3 do 5 posto saobraćajnih nesreća odgovorni su tehnički nedostaci na vozilu. No, postotak je znatno veći jer se pri uviđaju nakon nesreće ne mogu do kraja odrediti pojedini parametri vozila kao uzročnika, ali se i tehničkim rješenjima cesta u BiH daje previše mali značaj s aspekta sigurnosti saobraćaja.

Šta je akreditacija?

Da bi bilo šta u ljudskim životima bilo sigurno i pouzdano za korištenje, ali i da bi bilo ko bio konkurentan na (svjetskom) tržištu  – sve mora biti standardizirano. A da bi neko ocijenio da li je nešto standardizirano  – mora biti akreditovan za ocjenu usklađenosti sa standardima (standardizaranosti)!

 

Pod akreditacijom se podrazumijeva zvanično priznanje da je neko tijelo za ocjenjivanje usklađenosti (ispitni ili kalibracioni laboratorij, tijelo za certifikaciju, inspekcijsko tijelo) kompetentno da provodi aktivnosti ocjenjivanja usklađenosti proizvoda i usluga ili postupanja s međunarodno prihvaćenim pravilima.

Razlika između akreditiranja i certifikacije je u tome što se akreditiranjem dokazuje kompetentnost za obavljanje određenih ispitivanja, mjerenja, certifikacije ili inspekcije, a cerifikacijom se dobija potvrda (certifikat) o usklađenosti sistema upravljanja, proizvoda ili osoba sa određenim standardom ili tehničkom specifikacijom.

Akreditiranje tijela za ocjenjivanje usklađenosti u Bosni i Hercegovini provodi Institut za akreditiranje BiH (BATA).

Dobrovoljno pristupanje

U Bosni i Hercegovini ne postoji registar sa podacima o broju kompanija koje su certificirane prema međunardnim standardima (ISO/IEC 27001), ali se bilježi sve veći interes za certifikacijom.

A procedura je sljedeća: proizvođač standardizira svoju proizvodnju i traži od nadležne laboratorije certifikat da je to postigao, a laboratorija, prije nego počne izdavati certifikate, mora biti akreditovana, odnosno državno regulatorno tijelo mora provjeriti njenu osposobljenost i opremljenost da provjerava da li je nešto u skladu sa standardima.

Sistem akreditiranja u Bosne i Hercegovine zasniva se, između ostalog, i na principu dobrovoljnog karaktera pristupanja akreditiranju

U BiH je od 2002. godine i osnivanja Instituta za akreditaciju akreditovano 179 tijela za ocjenu usklađenosti:  92 ispitna laboratorija, 11 kalibracionih, 6 certifikacijskih tijela, 66 inspekcijskih i 4 medicinske laboratorije dok je u vrijeme nastanka ovog telksta dvadeset i pet tijela u procesu odobravanja (http://www.bata.gov.ba/Akreditirana_tijela/Spisak-akreditiranih-tijela.pdf ).

Među akreditiranim  su 24 laboratorija za određene metode analize hrane, četiri inspekcijska tijela za nadzor nad radom stanica za tehničke preglede, 13 laboratorija za ocjenu usklađenosti za sigurnost u saobraćaju… Svaki certifikat vrijedi četiri godine tokom kojih Institut provodi dva nadzora nakon čega dodjeljuje reakreditacija.

Moguća i suspenzija

Da nije lako zadržati akreditaciju govori činjenica da ima i onih kojima je oduzeta – kada nisu bili u mogućnosti da provode metode iz akreditiranog područja radi trenutnog nedostatka resursa, ljudskih ili u opremi (http://www.bata.gov.ba/Akreditirana_tijela/Spisak_opozvanih_otkazanih_akreditacija_LOK.pdf ).

– Postoji dobrovoljna i prisilna suspenzija. Dobrovoljna je kada tijelo zatraži suspenziju i da jasno obrazloženje, a prisilna kada se pri nadzornom ocjenjivanju zamijeti da tijelo nema odgovarajuće resurse: ljudske ili u opremi, u potrošnom materijalu koji se koristi za provođenje metode, da računalna oprema koja se koristi ne funkcionira i slično. Tada vodeći ocjenitelj predlaže suspenziju određene metode ili, ako je ozbiljnija situacija, cijelog područja akreditacije. Ta suspenzija se predlaže na 6 mjeseci i daje se tijelu mogućnost da otkloni uzroke koji su doveli do suspenzije. Također čitav proces mora proći kroz Komitet. Suspenzija je moguća i u slučaju kršenja ugovornih obaveza sa BATA-om kao što je na primjer zloupotreba znaka BATA-e ili neobavještavanje Instituta o promjeni ključnog osoblja u tijelu, o preseljenju i slično – kaže Dražan Primorac, direktor Instituta za akreditiranje BiH.

Pojašnjenja radi – standardi, norme, mjeriteljstvo i akreditacija pružaju temelj za siguran promet roba i usluga na globalnom nivou.

Međunarodna federacija računovođa procjenjuje da troškovi ili gubitak uslijed regulatornih odstupanja iznose 5-10% godišnjeg poslovnog prometa, a većina anketiranih preduzeća pojašnjava da im to utiče na smanjenje mogućnosti ulaganja u upravljanje rizikom.

Prema dostupnim podacima u cijelom svijetu je 2021. godine bilo 1.725.754  preduzeća koja su imala akreditovani certifikat, a 2022. broj akreditovanih laboratorija i inspekcijskiih tijel aje bio  88.000 što je ta 14.000 više nego godinu ranije.

Upućeni tvrde da sistem akreditacije daje odgovore na najveće izazove današnjice na tržištu: rastuću nepodudarnost u regulativi lanaca za snabdjevanje; uticaj geopolitičkih faktora na nabavku sirovina i obezbjeđenje utvrđene metode osiguranja kvaliteta; sajber sigurnost, zaštitu ličnih podataka ili zaštitu od zloupotrebe vještačke inteligencije, te autentičnost proizvoda; porast svjesti potrošača o kvalitetu, održivosti, zdravlju i etici proizvodnje što proizvođače tjera da više pažnje obrate na mreže snabdjevanja i krhkost povjerenje do čega je dovela veća transparentnost proizvodnje, razvoj tehnologije i komunikacijske mreže.

 

Svake godine 9. juna/ lipnja obilježava se Svjetski dan akreditacije, Ove godine slogan je „Akreditacija – Podrška budućnosti globalne trgovine“.

Cilj promocije ovog procesa i svih aktivnosti je da BiH postigne što većii stepen usklađenosti sa svjetskim standardima kako bi proizvodi iz BiH bili ravnopravni na tim tržištima.

Preuzimanje međunarodnih normi

Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine ili BATA učestvuje u radu Evropskih (European co-operation for Accreditation-EA) i međunarodnih organizacija za akreditaciju (International Laboratory Accreditation Cooperation-ILAC).

Potpisnik je Multilateralnog sporazuma s Europskom akreditacijom u akreditacijskim shemama ispitivanja, umjeravanja; inspekcija; certifikacije proizvoda.

Kada BiH postane članica EU sva akreditirana tijela će se nalaziti u međunarodnoj NANDO bazi i imati pristup tržištu Europe i cijelog svijeta.

Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine učestvuje i u programu “Aktivnosti za antikorupciju i integritet” koji podržava USAID, a implementira Međunarodna fondacija za izborne sisteme (IFES), s ciljem da ravnopravno, sa svim zainteresiranim u procesu akreditacije, a posebno s akreditiranim tijelima i tijelima koja su u procesu akreditacije, prati zahtjeve novih sistema i tehnologija i istovremeno osigura informacionu sigurnost, sagledavajući mogućnosti digitalne transformacije i uspostavljajući najbolje prakse implementacije međunarodnih standarda.

Organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije, Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO) i OECD-a ističu da veće preuzimanje međunarodnih normi u državne okvire i njihovo poštovanje mogu doprinijeti većoj regulatornoj usklađenosti u svijetu.

The post Akreditacija kao podrška budućnosti globalne trgovine i učešću BiH u tom procesu appeared first on Interview.ba.

O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?