Poremećaj ili premještanje: Uticaj rata u Ukrajini na tržište droga u jugoistočnoj Evropi

Poremećaj ili premještanje: Uticaj rata u Ukrajini na tržište droga u jugoistočnoj Evropi

Link na izvornu vijest

CIRIH – Od februara 2022. godine i izbijanja rata između Rusije i Ukrajine, došlo je do progresivnog raseljavanja i kretanja tradicionalnih centara za proizvodnju i trgovinu drogom u južnoj i istočnoj Ukrajini prema zapadu, oko granica sa Poljskom, Slovačkom i Rumunijom, pokazalo je istraživanje Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Poremećaj ili premještanje: Uticaj rata u Ukrajini na tržište droga u jugoistočnoj Evropi

Slično tome, u kontekstu kriminalne mobilnosti, pokazao je izvještaj, preopterećeno upravljanje sigurnošću granica između Ukrajine i susjednih zemalja na zapadu dovodi do mogućnosti za ukrajinske i ruske kriminalce da posluju i upravljaju svojim poslovima iz jugoistočne Europe, zahvaljujući mogućnosti krivotvorenja dokumenata i dobijanju “zlatnih” pasoša zbog ulaganja u zemlje u regionu.

Ovaj izvještaj procjenjuje da li rat u Ukrajini i njegov posljedični poremećaj imaju značajan utjecaj na tokove droge kroz jugoistočnu Evropu. Istraživanje se zasniva na pretpostavci da su, zbog pojačanog vojnog prisustva u istočnoj Evropi, tradicionalni tokovi droge, barem privremeno, poremećeni.

Ovo uključuje sjevernu rutu opijata iz Avganistana, koja snabdijeva velika tržišta širom Centralne Azije, Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Nadalje, drugi putevi droge, kao što je za kokain iz Latinske Amerike do luke Odesa, su atrofirali. Nasuprot tome, čini se da su tokovi duž alternativnih ruta, kao što je balkanska ruta, intenzivirani.

S obzirom na ove pomake, ovaj izvještaj nudi procjenu novonastalih trendova u tokovima droga i daje pregled podataka o zapljenama u jugoistočnoj Evropi. Takođe se procjenjuje uticaj koji rat u Ukrajini ima na veleprodajne i maloprodajne cijene lijekova i, gdje je procjena moguća, na nivoe čistoće i kvaliteta supstanci.

Analiza predstavljena u ovom izvještaju zasniva se na informacijama prikupljenim istraživanjem mješovitim metodama koje se sastoji od tri glavne faze. Prvo je obavljeno stolno istraživanje. U ovoj fazi prikupljani su i pregledani izvještaji relevantnih regionalnih i međunarodnih organizacija, kao i naučne publikacije o regionalnim tokovima, zapljenama, prodaji i cijenama droga u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi.

“Drugo, konsultovali smo kvantitativne baze podataka o veleprodajnim i maloprodajnim cijenama lijekova, kao i baze podataka o zapljenama, koje su obezbjedili Evropski centar za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA) i UNODC za period 2017–2022. U preduzimanju ovog istraživanja identifikovali smo i popunili praznine u podacima, koje smo rješavali, gdje je to bilo moguće, putem zvaničnih zahtjeva za informacijama nadležnim ministarstvima”, navode iz GI.

Da bi potkrijepili informacije prikupljene u dvije prethodne faze i budući da većina konsultovanih izvora nudi ograničene informacije o trendovima droga, kažu u GI, obavili su ukupno 46 polustrukturiranih intervjua s ključnim stručnjacima iz različitih organizacija i profesionalnih veza.

One su pokrivale: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kosovo*, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Srbiju i Ukrajinu, dajući prioritet međunarodnim i regionalnim organizacijama, carinskim agencijama, nacionalnim policijskim jedinicama za borbu protiv droga, graničnim policijama, medijima i novinarima, zdravstvenim radnicima, nevladinim organizacijama i ljudima koji koriste droge.

Glavni zaključci istraživanja

Kanabis: Ako se neprijateljstva nastave, rastuću potražnju za kanabisom među vojnim osobljem – zajedno sa nedostatkom lokalne ponude kanabisa u Ukrajini – mogli bi sve više zadovoljiti tradicionalni proizvođači kanabisa u jugoistočnoj Evropi, kao što su Albanija, Sjeverna Makedonija i, odnedavno, Kosovo*. U tom kontekstu, s obzirom na porast broja zapljena kanabisa koji se razmjenjuje za heroin duž balkanske rute, te obilne ponude opijata u Afganistanu, očekuje se veći priliv heroina u jugoistočnu Evropu. Može se očekivati da će to imati neizvjestan uticaj na trgovinu na veliko, kao i na maloprodajne cijene kanabisa i heroina.

Kokain: Ruska pomorska blokada i neograničeno operativno zaustavljanje ukrajinskih luka nastaviće stvarati prilive kokaina u druge komercijalne luke JIE (ROU i BGR) sa supstancom koja ulazi u Ukrajinu preko kopna (Besarabija/južno odeške oblasti, Rumunija/Sučeva). U tom kontekstu, zatvaranje ukrajinskih crnomorskih luka dovelo je do povećanja komercijalnih operacija u rumunskim i bugarskim crnomorskim lukama. Međutim, ako ove povećane komercijalne operacije ne budu praćene odgovarajućim povećanjem ulaganja u mjere sigurnosti i integriteta, luke Konstanca i Varna, koje navodno nemaju dovoljno osoblja, mogu biti dodatno izložene prilivu prekursora kokaina, heroina i sintetičkih droga.

Heroin: Prekid tokova duž centralne/sjeverne rute preko Rusije/Kavkaza tjera da se očekuju veći tokovi heroina u JIE (duž Balkanske rute) za snabdijevanje Zapadne Evrope i Ukrajine. Može se očekivati da će ovo imati neizvjesne uticaje na trgovinu na veliko, kao i na maloprodajnu cijenu.

Kompletan izvještaj GI možete pogledati OVDJE.

Чланак Poremećaj ili premještanje: Uticaj rata u Ukrajini na tržište droga u jugoistočnoj Evropi се појављује прво на Capital.ba – Informacija je capital.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?