Zbog kredita podignutog prije 19 godina, a nakon sudske trakavice koja traje od 2006. godine, prodica Vrebac ostala je na ulici. U srijedu im je zakucao izvšitelj sa službenicima kompanije B2 Kapital sa rješenjem o napuštanju imovine. Porodica Vrebac i njihova advokatica tvrde, postupak nije vođen transparentno, oduzima im se više imovine nego što je dug. Sve su uputili na Ustavni sud BiH, od koga očekuju hitnu reakciju, piše N1.

Vrebci su na najgori mogući način saznali kako je to imati pa nemati. Porodica koja je nekada imala firmu od pedeset zaposlenika ove sedmice je ostala bez krova nad glavom.

“To mi je baš najteže pitanje. Star tata, brat invalid, ja, tri psa, tri mačke, stvarno ne znam šta ću”, kazala nam je Ivana Vrebac.

Priča počinje dvijehiljaditih godina, kada se Ljuljana Vrebac, Ivanina majka, vlasnica preduzeća “Izbor” zadužila za firmu. Ona umire 2013. godine, a za njom ostaje dug i spor, o kome, kaže porodica, do prošle godine nije znala ništa.

“Nisam znao. Ja sam mislio da se tu radi od 20-30 hiljada. Međutim…“, kaže Slavko Vrebac.

“Mi smo bili ubijeđeni da će oni doći da izvrše vještačenje. Obzirom da je dug puno manji od vrijednosti imovine. Uzeli su nam dvije kuće, jednu livadu iza, pomoćni objekat, garažu sa nadstrešnicom. Odmah da izađemo“, dodala je Ivana Vrebac.

Porodična advokatica priča da slučaj prati niz propusta, od toga da Slavko Vrebac na kome se vodi imovina nije ni obaviještavan o vođenju postupka, do toga da nije nikada potpisao da svu svoju imovinu daje u zalog.

“Slavko sve do septembra 2022. godine nije ni znao da se vodi postupak protiv njega. To se dokazuje dostanicama kod Suda. Ni jedna nije potpisana. Pismena suda su dostavljana na ljude sa drugim imenom i prezimenom”, pojasnila nam je Džejlana Šaćirbegović Alibašić, advokat porodice Vrebac.

Tada kaže advokatica dolaze do dokumentacije iz koje je vidljivo da su tadašnja Central profit banka i “Izbor” potpisali ugovore o reprogramu dva kredita na 471 hiljadu KM i 98 hiljada. U zalog je data Slavkova imovina, tada vrijedna 703. hiljade KM i imovina “Izbora” procijenjena na 883 hiljada KM.“Međutim, simptomatično je da niti jedan ugovor nije potpisao Slavko Vrebac. A kasnije se ispostavilo da nije ni znao”, dodaje Šaćirbegović Alibašić.

Od Unicredit banke koja je pripojila Central Profit banku dug otkupljuje finansijska kompanija B2 Kapital. Advokatica osporava i pravo B2 Kapitala da na ovaj način plijeni imovinu Vrebaca. Upućuje na odluke Opštinskog suda u Travniku, i Kantonalnog suda u Travniku.

“I u ovom rješenju je jasno napisano i obrazloženo da B2 Kapital u ovom postupku samo može biti dobiti status povjerioca samo ako podnese prijedlog za izvršenje. Međutim, oni su svjesni da bi u slučaju pokretanja novog prijedloga o izvršenju nastupila zastara“, kaže Šaćirbegović Alibašić.

Vrebci kažu nikada nije provedena ostavinska rasprava za Ljiljanom Vrebac. Ali stoje iza duga. Ipak, smatraju da im se oduzima mnogo veća imovina od potrebne, zbog čega su tražili vještačenje.

Izmještena dva domaćinstva i poslovni prostor

“Na papirima službenim, od sudskog izvršioca stoji da izuzimaju dvije etaže, ova kuća oduvijek ima četiri. Ja sam danas govorila. Oduzmite dvije etaže, i bratovu kuću. Ali dozvolite nam da živimo ovdje. Međutim ništa“, rekla je Ivana Vrebac.Šta će dalje ne znaju. Nepokretni Dalibor ne zna šta dalje. Kaže nije humano ni moguće u par dana izmjestiti dva domaćinstva i poslovni prostor u kome su radne mašine.

“Prodajem stvari na otpad, koje koštaju deset puta više da bih mogao sebi platiti smještaj za mjesec dana. Zdravo grijanje, centralno grijanje sam danas prodao za hiljadu KM“, kaže on.

Bili smo u Vitezu i u srijedu kada su tu bili izvršioci i službenici B2 Kapitala. Pitali smo, ali pred kamere nisu željeli.

A nakon što su samo prošli pored naše ekipe, telefonom smo kontaktirali B2 Kapital. Službenica koja se nije predstavila je kazala da se sve vrši u skladu sa zakonom, te da je najbolji dokaz za to prisustvo sudskog izvršitelja. Pitali smo i da li je adekvatna količina imovine koja se oduzima, kazala je da se to trebalo dokazivati na sudu.

Opširnije u prilogu Aleksandre Tolj-Ružić.