Martinovićev apel iz Konjica: Povratku Hrvata u klišanski kraj neophodna značajnija potpora

Martinovićev apel iz Konjica: Povratku Hrvata u klišanski kraj neophodna značajnija potpora

Link na izvornu vijest

U tri župe koje pripadaju Klisu, Žitače, Solakova Kula i Obri, od prijeratnih devet tisuća vjernika katolika živi ih tek 110, a sve kao rezultat proteklih ratnih događanja i neprocesuiranih ratnih zločina koji su se ondje dogodili, priopćeno je iz Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

„Mnogi prijeratni stanovnici klišanskog kraja rado bi se vratili na svoje. Osim volje za to im je potreban osjećaj sigurnosti koji je nepovratno nestao nakon trostrukog ubojstva obitelji Anđelić. Do te 2002. godine imali smo 650 povratnika u ovaj kraj i od tada je broj povratnika u stalnom padu. Također, potrebno je daleko više interesa i ulaganja u infrastrukturu, obnovu putova, postavljanje rasvjete i ostalih projekata koji su u drugim naseljima Konjica uglavnom realizirani. Mislim da volju ljudi za povratkom života u ovaj kraj treba iskoristiti i tako rasplamsati vatru na nekadašnjim ognjištima koju danas malobrojni tek održavaju“, kazao je don Marin Marić.

Nakon što ga je domaćin upoznao sa životom malobrojnih povratnika u klišanski kraj, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović je jednom od mjesnih župnika uputio punu potporu u nastojanjima da se ovaj kraj oživi te da se u njega vrate svi oni koji žele povratak u svoja prijeratna mjesta stanovanja.

„Nažalost vrlo je malo Hrvata danas u Konjicu, tek 650 od prijeratnih više od 11 i pol tisuća. Dramatično je smanjen i broj Srba koji tu žive. Mi ne možemo nikako biti zadovoljni ovakvim stanjem i tu se treba pokazati volja, ponajprije vlasti grada Konjica, da se ovo stanje mijenja u pozitivnom smjeru. Mislim da moramo ići u smjeru podrške onima koji se žele vratiti, prije svega pobrinuti se da se osjećaju sigurnim, da se ne manupilra ni na koji način njihovom imovinom kao što se, nažalost, ovih dana događa sa slučajem obitelji Trlin”, kazao je Martinović.

Poručio je kako je potrebno žurno poduzeti mjere da se u ovim mjestima poboljša sigurnosni ambijent kao i potrebna infrastruktura za pristojan i ugodan život.

“To treba biti zadaća svih nas koji obnašamo dužnosti u vlasti, od gradske, kantonalne do federalne. Pomažući povratnicima u ovaj kraj svi skupa u jednoj sinergiji trebamo graditi suživot na ovim prostorima“, kazao je Martinović nakon boravka u Kostajnici.

Prilikom posjeta ovom mjestu Martinović je obišao i filijalnu crkvu u kojoj se nalazi i posveta obitelji Anđelić, Anđelku, Mari i Zorki, žrtvama zločina iz mržnje počinjenog prije više od 20 godina.

Sve tragove mržnje može i treba izbrisati vjera koja je duboko ukorijenjena u narod ovog kraja, ljubav prema rodnom kraju i želja za obnovom života uz potporu onih kojima je zadaća prepoznati njihova nastojanja i pomoći im u osiguranju uvjeta za normalan život, zaključili su don Marin Marić, župnik povratničkih župa Obri i Solakova Kula i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović.

Dnevnik.ba

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?