Bosna i Hercegovina se suočava s velikim demografskim izazovima, koji uključuju neusklađenost nataliteta i mortaliteta, kao i negativan utjecaj migracija. Ova problematika ima dugoročne posljedice na ekonomiju, društvo i budućnost zemlje. Natalitet je jedan od ključnih faktora u demografskim tendencijama, a Bosna i Hercegovina se suočava s niskim natalitetom dugi niz godina. S druge strane, visok mortalitet predstavlja još jedan izazov.

Prema podacima statističkog biltena Federalnog zavoda za statistiku, u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine tokom 2022. godine rođeno je ukupno 16.538 djece, dok je umrlih u istoj godini bilo 23.187. Prema podacima koji su objavljeni u biltenu Demografska statistika 2023, u izdanju Republičkog zavoda za statistiku, u bh. entitetu Republika Srpska u istoj godini ukupno je rođeno 9.118 djece, a umrlo je 16.263 ljudi.

Drugačiji pogled na brak i porodicu

Demograf Aleksandar Čavić ove podatke objašnjava činjenicom da je Bosna i Hercegovina postkonfliktno, tradicionalno društvo s posljedicama promjena u sistemu tradicionalnih vrijednosti odnosa prema braku i partnerstvu, naročito među mladim ljudima. Navedeno, kaže, pokazuju istraživanja, pa i najnovije istraživanje koje je provedeno za potrebe demografskog razvoja Grada Banja Luka.

“Postoji nekoliko grupa problema koji utiču na natalitet, koji je trenutno glavna dinamička komponenta negativnog prirodnog priraštaja, dakle smanjenog nivoa rađanja, a to je činjenica da imamo krizu u bračnim odnosima, da imamo potrebu za sticanjem zadovoljavajućih zaposlenja, potrebu za sticanjem prve nekretnine. Indikativno je da je u Banjaluci 90 odsto muškog pola mlađih od 30 godina van braka i partnerske zajednice. Dakle, nemaju stalnu vezu, niti su u braku, a to je slučaj i sa 80 odsto žena“, ističe Čavić.

Dodaje da u takvim odnosima Bosna i Hercegovina “ima vrlo lošu startnu poziciju za ostvarivanje višeg nivoa rađanja“. Razlozi su, kaže, brojni – od onih objektivne prirode, koji su uslovljeni s onim čime raspolažemo, te, s druge strane, činjenicom da je došlo do promjene stilova života i pogleda na porodicu i potomstvo.

“Nekome znači materijalna podrška neposredna, jednokratna finansijska pomoć u vidu dodatka za djecu, jednokratna novčana pomoć prilikom rođenja djeteta i oprema za novorođenče; nekom znači ostvarivanje prava iz radnog odnosa u smislu porodiljskog; nekom znači rješavanje stambenog pitanja; neko sve to ima riješeno, ali mu je problem da organizuje brigu o djeci“, pojašnjava Čavić.

Opustošena brojna sela i gradove širom BiH

Migracije također igraju ključnu ulogu u lošoj demografskoj statistici Bosne i Hercegovine. Dok mnogi mladi ljudi napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom, Bosna i Hercegovina se suočava s gubitkom talentiranih pojedinaca i radne snage. Podaci objavljeni u statističkom biltenu Migracije stanovništva 2022, u izdanju Federalnog zavoda za statistiku, iz Bosne i Hercegovine je ukupno odselilo 33.378 ljudi, od toga iz Federacije 20.486, iz RS-a 9.171, a iz Brčko distrikta 508 osoba.

“Odliv mozgova je opustošio brojna sela i gradove širom Bosne i Hercegovine, što rezultira smanjenjem mladog i radno sposobnog stanovništva. Ukoliko vlasti nastave zatvarati oči pred ovim problemom, jednog dana ćemo se probuditi u zemlji koja nalikuje na gigantski starački dom, i to nikoga ne bi trebalo iznenaditi“, kaže Samir Beharić, doktorant na Univerzitetu u Bambergu, čiji se doktorat bavi emigracijom mladog visokoobrazovanog kadra iz zemalja Zapadnog Balkana.

Prema projekcijama Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, koji je predstavljen prije dvije godine, u slučaju da stope migracija i nataliteta ostanu iste, broj stanovnika u Bosni i Hercegovini će do 2070. godine biti manji od 1,6 miliona, što je manje od polovine trenutnog broja stanovnika i malo više od jedne trećine stanovništva iz popisa 1991. godine. Gotovo polovina stanovništva bila bi u dobi od 65 i više godina, što sve skupa predstavlja ogromne rizike po privredu, socijalnu zaštitu, infrastrukturu zemlje.

“Donosioci odluka već godinama zanemaruju visoku stopu nezaposlenosti i niske plate koje mlade ljude sputavaju da osnuju porodicu. Da bi se demografska slika promijenila, država mora razmotriti različite populacione politike i mjere koje uključuju poticaje za mlade roditelje, subvencije za stambeno zbrinjavanje i porezne olakšice“, mišljenja je Beharić.

Kvalitetni odgovori, strateški ciljevi i prioriteti

Dodaje da prije svega toga treba iskorijeniti endemsku korupciju i nepotizam te mlade ljude zapošljavati na osnovu njihovih kvaliteta, a ne rodbinskih veza, etničke pripadnosti i članstva u političkoj stranci.

“Zemlje u kojoj se zapošljava na osnovu meritokratije nalaze se samo sat ili dva leta od Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu stanje u Bosni i Hercegovini, licemjerno bi bilo zamjerati mladim ljudima koji se odluče život nastaviti u zemlji gdje za posao neće morati dati mito ili držati kišobran predsjedniku političke stranke“, podsjeća Beharić.

Čavić kaže da se moraju provoditi kontinuirana demografska istraživanja na svim nivoima kako bi se došlo do relevantnih podataka te da oni koji imaju ustavnu i zakonsku nadležnost moraju provoditi demografsku, odnosno populacionu politiku pripreme i strategiju demografskog razvoja, te odgovarajuće politike koje proističu iz toga.

“Treba da se ponude kvalitetni odgovori i mjere u okviru strateških ciljeva i prioriteta, koje treba da se realizuju u predviđenom roku i da ljudi znaju tačno šta mogu da očekuju od sistema u pogledu prava koje mogu da ostvare, olakšice i slično. Bilo kakve ad hoc i pojedinačne mjere, ma koliko mogle biti dobre, neće biti dovoljne, jer je potreban sistem iz razloga što ljudi ne reaguju na iste poticaje.“

Potencijal dijaspore nije ni približno iskorišten

Ključni problemi koji se odražavaju na reprodukciju danas i na ove probleme nastali su tokom ‘80-ih godina, ukazuje Čavić, kada je došlo do pogubnosti stope ukupnog nataliteta, koja je pala ispod nivoa proste reprodukcije.

“Prošla su sva rješenja o postojećoj demografskoj politici od tog perioda do danas. To su, zapravo, odgovori na ono što smo imali ‘50-ih i ‘60-ih godina, kada smo imali najveće rađanje, i to je najbrojnija takozvana baboom generacija. I sva sistemska rješenja su usmjerena na to. Potreban je novi strateški, sistemski pristup.“

U RS-u najveći dio nadležnosti pripada entitetskom nivou, a zakonima je jedan broj nadležnosti povjeren lokalnim zajednicama. U Federacija to je podijeljeno između federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa i potrebno je da se aktiviraju ti mehanizmi, da se strateškim pristupom u dugom periodu najprije ublaže ovi silazni trendovi te da se na neki način zaravnaju i da se počne s rehabilitacijom – kako na nivou nataliteta, tako i na nivou odseljavanja stanovništva, ističe Čavić.

Beharić smatra da velika šansa za popravljanje demokratskog, ali i ekonomskog stanja u državi leži u dijaspori, čiji potencijal nije ni približno iskorišten.

Transformirati ‘odliva mozgova’ u ‘cirkulaciju mozgova’

“Umjesto toga, bh. vlasti na naše iseljeništvo često gledaju s oprezom, kao da se radi o svojevrsnoj prijetnji, a ne prilici za zemlju. Istovremeno, bh. institucije nemaju informaciju ni koliko bh. državljana trenutno studira u inostranstvu te da li se planiraju vratiti u domovinu. Bez ovih podataka je teško raditi na popravljanju demografske slike i transformaciji ‘odliva mozgova’ u ‘cirkulaciju mozgova’“, kaže Beharić.

Da bi se postigao napredak, neophodno je stvaranje partnerstva između različitih sektora društva, uključujući političke stranke, civilno društvo, obrazovne institucije i poslovni sektor. Samo zajedničkim naporima i predanim radom mogu se prevladati demografski izazovi i stvoriti bolja budućnost za sve stanovnike Bosne i Hercegovine.