JE LI PREOSTALO dovoljno vremena do zime da Ukrajinci ostvare strateške ciljeve svoje protuofenzive te što će za tijek rata značiti nedavni sastanak ruskog predsjednika Putina i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una?

O tome su u radijskoj emisiji “U mreži Prvog” na HRT-u govorili gosti Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica, vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović i vojni analitičar portala Index Mario Galić.

“Ukrajinci napreduju prilično sporo. Osvojiti jedno selo ne znači puno. S druge strane, ruska taktika obrane tih sela i zaseoka jako je čudna; navodno koriste cijele brigade da bi ih zaustavili pa imaju obostrano velike žrtve. Što se tiče topništva, Ukrajinci su u malo boljem položaju, dok ne počnu Rusi dobivati streljivo iz Sjeverne Koreje i tu će se opet izbalansirati”, rekao je Mario Galić.

Ukrajinci su prije ofenzive najavili da im je strateški cilj izaći na obale Azovskog mora te razdvojiti ruske snage.

“Oni su još jako daleko od tog cilja. Ofenziva još traje, intenzivna je, ali pomaci su na taktičkoj razini. U dvije riječi, ovu cijelu situaciju u Ukrajini možemo staviti pod status quo”, ističe Marinko Ogorec.

Koliko još jedna i druga strana mogu izdržati?

Vidmarović kaže da i jedni drugi mogu izdržati još dugo.

“Mogu izdržati i jedni i drugi još dugo. To je bilo jasno još od početka, Rusija raspolaže znatnim resursima. Opet se tu provlači osnovna tema svega toga – transformacija svijeta, arhitekture moći, uzdizanje globalnog juga tj. nezapada, koji je postao strahovito važan sa svojim stavovima i odlukama, Zapadu treba kompletan konsenzus oko osuđivanja ruske agresije i pomoći, ovako to ispada da je to samo jedna trećina svijeta koja je na strani Ukrajine.

Tu imamo i ljudski faktor; koliko god ljudi odlazi iz Rusije, ipak ogromna količina ljudi ostaje, tu postoje metode dobrovoljno prisilne mobilizacije tih ljudi na frontu. Rusija još može provoditi nekropolitiku”, rekao je Branimir Vidmarović.

“S druge strane, Ukrajina ima kompletnu podršku najrazvijenijih država svijeta i to se može nastaviti još jako dugo”, kaže Vidmarović i dodaje da što se tiče pregovora, u onom obliku u kojem ih mi zamišljamo, odnosno u klasičnom obliku, trenutačno ne vidi “modus na koji bi se mogli naći”.

“Svi znamo što su dobri pregovori, ali ovdje ne postoji zajednički nazivnik pod kojim bi se mogle strane naći za istim stolom. To znači da će se u budućnosti primirje kristalizirati na drugi način; ne na klasičan način sjedenjem za stolom i pregovaranjem, nego kroz promjenu na bojišnici, stanja moći, ekonomski problemi, tehnološki problemi, naklonost pojedine velike zemlje globalnog juga prema nekome, zamor, zastara itd.”, kaže Vidmarović.

Što donosi dogovor Rusije i Sjeverne Koreje

Zbog čega bi ukrajinski napad na rusko brodogradilište na Krimu mogao biti prekretnica u ratu?

“Pri tom napadu uništena je protuzračna obrana i pogođena je podmornica. Taj napad bi mogao biti prekretnica zbog toga što do sada ni Francuzi ni Britanci nisu dozvoljavali Ukrajincima da po Krimu gađaju tako važne ciljeve, ne bi li isprovocirali Ruse. Znači, nešto se mijenja.

Također mislim da će odnos Rusije sa Sjevernom Korejom promijeniti odnos snaga na puno razina. Ono što su dobili od Irana, dronove kamikaze, to je već malo promijenilo, ali ovo bi još moglo jače”, rekao je Mario Galić.

Može li Zapad zaustaviti da konvencionalno oružje iz Sjeverne Koreje dođe u Rusiju?

“Zapravo mi još ne znamo o čemu su oni pregovarali. Suština posjeta korejskog predsjednika Rusiji bio je razgovor njega i Putina. Nakon toga nije bilo njihova izjašnjavanja o čemu se razgovaralo. Tako da sve zaključke koji mi izvodimo su nagađanja medija. Mi samo možemo pretpostaviti da su oni samo razgovarali o nabavi streljiva, o vojno-tehničkoj suradnji… No što je u pitanju, još ne znamo”, kaže Marinko Ogorec.

Koliko je realno očekivati da Sjeverna Koreja, osim oružja, pošalje i svoju vojsku u Ukrajinu?

“Što se tiče ljudstva, što Sjeverna Koreja može ponuditi Rusiji osim mase ljudi koji i njoj trebaju? Tu je kalkulacija, treba i gledati prema Kini. Dostavljanje streljiva Rusiji može promijeniti tjedan dana u ratu, ali ne može utjecati na stanje na bojištu”, smatra Vidmarović.

Rusima ponestaje sredstava za ratovanje?

Znači li potencijalna nabava sjevernokorejskog naoružanja da Rusima ozbiljno ponestaje sredstava za ratovanje?

“Nisam siguran da je to tako, mislim da Rusi još imaju zadovoljavajuću količinu sredstava za vođenje duljeg rata. Ovo je više jedna politička razina da se pokaže – dvije zemlje koje su izolirane od strane međunarodne zajednice pomažu jedna drugoj. Tu je i Kina. Pokušavaju dati dojam Kini da nisu zemlje na koje bi Kina trebala računati kao na potencijalne saveznike”, smatra Ogorec.

Zelenski stiže u New York na Opću skupštinu UN-a

Više od 140 svjetskih čelnika ovoga će tjedna sudjelovati na Općoj skupštini UN-a. Na sjednici se očekuju Zelenski i Biden. Smatra se da će i ove godine Zelenski nastaviti prikupljati potporu protiv ruske invazije, no analitičari napominju da su neki čelnici jasno istaknuli da je sada vrijeme za diplomaciju.

“U pravilu, kad je tako velik summit, ne događa se ništa spektakularno. Ali nemojmo zaboraviti da smo nedavno imali summit G20. Tamo Rusija nije bila deklarativno proglašena krivcem za sve ovo. Stječe se dojam da se određene zemlje polako čuvaju izjašnjavanja o tim pitanjima.

Tako da, kako će biti na ovoj skupštini UN-a, vjerojatno će biti disonantnih tonova. No bilo kakav oblik da bi došlo do nekakvog diplomatskog rješenja ne dolazi u obzir i nije na vidjelu. Drugim riječima, ne postoji opcija da bi došlo do pregovora kojim bi se mogao završiti rat”, zaključio je Ogorec.